PRAVNI OKVIRI

 

Dokup mirovine temeljem članka 47. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike

MINISTARSTVO GOSPODARTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
 
Uprava za rad i tržište rada
 
U svezi Vašeg upita o vezi dokupa mirovine iz članka 47. Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, dajemo Vam sljedeće mišljenje:
 
Prema odredbi članka 47. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i namješteniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili  navršen određeni mirovinski staž. Prema stavku 2. toga članka, u slučaju otkaza službeniku i namješteniku kojem pripada pravo na otpremninu, te koji ispunjava uvjete za mirovinu, poslodavac mora ponuditi mogućnost kako bi službenik i namještenik mogao izabrati  između otpremnine i dokupa dijela mirovine koji predstavlja razliku od mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju do mirovine koja bi bila ostvarena da je navršio određenu dob, odnosno mirovinski staž.
 
Koliko nam je poznato zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, dokup mirovine smatra specifičnim vidom otpremnine koja se isplaćuje doživotno u mjesečnim obrocima, a ne institutom mirovinskog osiguranja. Isto stajalište, koliko znamo, navedeno je i u bilješci sa sastanka u Uredu za socijalno partnerstvo, prema kojoj je dokup mirovine specifična vrsta otpremnine, posljedica ugovornog odnosa poslodavca i radnika u slučaju prestanka ugovora o radu.
 
Napominjemo da mirovinski propisi ne poznaju dokup mirovine, odnosno ovakav pravni institut koji je ugovoren u članku 47. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike,  pa se ne radi o institutu mirovinskog prava odnosno mirovinskog osiguranja. Ovo bez obzira na naziv koji u stvari pogrešno upućuje da se radi o mirovini, i činjenici da se takva otpremnina isplaćuje doživotno, jer se i neka druga primanja mogu doživotno isplaćivati a da nemaju karakter mirovinskog osiguranja (npr. životno osiguranje, doživotna renta i sl.). Stoga mislimo da se radi o jednom specifičnom pravnom institutu temeljenom  na otpremnini u slučaju otkaza ugovora o radu.
 
Pri tome moramo naglasiti bitnu razliku između otpremnine i mirovine odnosno između opće društvene važnosti otpremnine i mirovine. Naime, s obzirom na važnost mirovina kojima se osigurava egzistencija osiguranika – građana u starosti, i koja egzistencija na ovaj ili onaj način mora biti od strane države osigurana (dakle ili mirovinskim sustavom ili sustavom socijalne skrbi), država najrigoroznije  štiti sigurnost mirovinskog sustava, uključujući drugi i teći stup mirovinskog osiguranja, putem brojnih ograničenja i pravila koja jamče sigurnost sredstava i budućih isplata. Tim poslom mogu se baviti samo ovlaštene pravne osobe registrirane prema posebnim propisima i pod posebnim uvjetima.
 
S druge strane, otpremnina je institut radnog prava koja proizlazi iz odnosa radnika i poslodavca, s osnovnim ciljem da se njome privremeno osigura egzistencija odnosno pomoć radnicima dok ne nađu drugi posao. Dakle, otpremnina je pod stanovitim uvjetima (Zakon o radu, drugi propisi, kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu), pravo radnika i obveza poslodavca, koja ne postoji u svim slučajevima otkaza, i koja nipošto nema važnost niti karakter mirovine, niti za radnika niti za državu (iako je naravno iznimno važno da se propisane ili ugovorene odredbe o otpremninama poštuju). Stoga uvjeti kod isplate otpremnine, bile one jednokratne, bile obročne, uključujući doživotne, po prirodi važnosti tog pravnog instituta ne mogu imati onaj značaj koji imaju isplate mirovina. Radi toga kod isplata i osiguranja otpremnina ne moraju, niti ne mogu biti, postavljeni takvi striktni uvjeti kao kod isplata mirovina.
 
Zaključno, isplata otpremnine prilikom otkaza ugovora o radu je uvijek isplata upravo otpremnine, neovisno o tome radi li se o jednokratnoj ili obročnoj isplati, uključujući i doživotnu isplatu, a ne radi se o bilo kakvoj isplati mirovine, usprkos pogrešnom nazivu. U tom smislu ovakva isplata otpremnine nije institut mirovinskog prava pa ne potpada pod propise od mirovinskog osiguranja. Što se tiče toga da li to ulazi u područje dopuštene djelatnosti temeljem Zakona o trgovačkim društvima, pretpostavljamo da za tim nema zapreke, ali napominjemo da na to pitanje ne možemo odgovoriti jer to područje nije u našem djelokrugu.
 
 
Zagreb, 16. prosinac 2010.
 
 
 
NAJNOVIJE VIJESTI
            O DOKUPU MIROVINE NA HTV-u
Dokup mirovine je doživotna otpremnina, odnosno dodatni mjesečni prihod uz mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Namijenjen je zaposlenicima s ispunjenim uvjetima za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu koji će u sporazumu s poslodavcem, unatoč ranijem umirovljenju i manjem stažu, ostvariti tzv. punu mirovinu. Dokupljena mirovina odgovara razlici između starosne ili prijevremene starosne mirovine ostvarene sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i mirovine koja bi bila ostvarena da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.