PRAVNI OKVIRI

 

Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u Upravnim tijelima Grada Rijeke, 28.12.2006.

            GRAD RIJEKA, (u daljnjem tekstu: Poslodavac) zastupan po gradonačelniku mr.sc. Vojku Obersnelu, s jedne strane
i
            PODRUŽNICA SINDIKATA GRADSKE UPRAVE GRADA RIJEKE, kao članica SSSH (u daljnjem tekstu: Sindikat) zastupana po sindikalnom povjereniku Vladi Konu, s druge strane
 
sklopili su dana 28.12.2006. godine
 
 
KOLEKTIVNI UGOVOR
 
za službenike i namještenike u upravnim tijelima Grada Rijeke
 
 
I.          TEMELJNE ODREDBE
 
Članak 1.
 
            Ovim Kolektivnim ugovorom (u nastavku teksta: Ugovor) uređuju se prava, obveze i odgovornosti iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u upravnim tijelima Grada Rijeke.
 
Članak 2.
 
            Na pitanja koja nisu uređena ovim Ugovorom odgovarajuće se primjenjuju drugi odgovarajući propisi i opći akti.
 
Članak 3.
 
            Pod pojmom službenik i namještenik u smislu ovoga Ugovora podrazumijevaju se službenici i namještenici zaposleni u upravnim tijelima Grada Rijeke na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom, te vježbenici.
 
Članak 4.
 
            Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se na sve službenike i namještenike neposredno, osim ako pojedina pitanja iz rada i po osnovi rada nisu drugim propisom ili općim aktom uređena na povoljniji način.
 
           
II.         PRIJAM U SLUŽBU
 
Članak 5.
 
            Službenici i namještenici se primaju u službu na temelju natječaja, odnosno oglasa sukladno zakonu, Odluci o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke i drugih općih akata.
Natječaj iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u dnevnom listu.
            Oglas iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se putem nadležne službe za zapošljavanje.
 
Članak 6.
 
            Službenicima koji se na rad primaju na neodređeno vrijeme utvrđuje se probni rad u trajanju od 3 mjeseca.
Službenicima koji se na rad primaju na određeno vrijeme duže od 6 mjeseci utvrđuje se probni rad od mjesec dana.
 
 
 
 
 
Članak 7.
 
Za vrijeme probnog rada službenika ocjenjuju se njegove sposobnosti za izvršavanje poslova i zadaća glede načina rada i usvojenog znanja.
            Probni rad službenika prati i ocjenu o njegovu radu donosi stručni tim od tri člana kojega imenuje čelnik upravnog tijela.
            U stručnom timu iz stavka 2. ovoga članka obvezno se nalazi neposredno nadređeni službenik, te jedan službenik koji mora imati najmanje istu stručnu spremu koja se traži za radno mjesto na koje je raspoređen službenik na probnom radu.
             
Članak 8.
 
            Ako stručni tim ocjeni da osoba na probnom radu ne ostvaruje prosječne rezultate rada odnosno da njegove radne i stručne sposobnosti ne udovoljavaju zahtjevima za obavljanje poslova i radnih zadaća dostavit će prijedlog čelniku upravnog tijela za prestanak rada, najkasnije do posljednjeg dana probnog rada.
 
Članak 9.
 
            Na osnovi prijedloga stručnog tima, čelnik upravnog tijela donosi rješenje o otkazu, najkasnije u roku od 8 dana od dana isteka probnog rada.
            Danom uručenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka službeniku prestaje radni odnos.
Ako čelnik upravnog tijela ne donese rješenje u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da je službenik zadovoljio na probnom radu.
 
Članak 10.
 
            Službenik koji je za vrijeme probnog rada bio odsutan zbog opravdanih razloga (bolest i dr.), probni rad može se produžiti za onoliko dana koliko je bio opravdano odsutan.
 
Članak 11.
 
            Osoba sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog staža u struci ili s radnim stažom kraćim od vremena određenog za vježbenički staž, prima se u službu u svojstvu vježbenika.
            S vježbenikom se zasniva radni odnos na određeno vrijeme potrebno za obavljanje vježbeničke prakse, s tim da mu se služba može produžiti na neodređeno vrijeme ako u upravnim tijelima postoji slobodno radno mjesto koje se može popuniti i na koje se vježbenika, nakon položenog državnog stručnog ispita, može rasporediti.
 
Članak 12.
 
            Vježbenici se za vrijeme vježbeničkog staža, kroz praktični rad i učenje po utvrđenom programu i pod nadzorom, osposobljavaju za obavljanje poslova u upravnim tijelima.
            Vježbenički staž za vježbenike koji se osposobljavaju za obavljanje poslova za koje je propisana visoka stručna spreme traje 16 mjeseci.
            Vježbenički staž za vježbenike koji se osposobljavaju za obavljanje poslova za koje je propisana viša stručna sprema traje 14 mjeseci.
            Vježbenički staž za vježbenike koji se osposobljavaju za obavljanje poslova za koje je propisana srednja stručna sprema traje 12 mjeseci.
            Osoba za praćenje rada vježbenika (mentor) mora imati najmanje istu stručnu spremu kao i vježbenik čiji se rad prati, a imenuje je čelnik upravnog tijela u koje je primljen vježbenik.
 
 
 
 
 
 
Članak 13.
 
            Vježbenik može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita najranije dva mjeseca prije isteka propisanog vježbeničkog staža i dužan ga je položiti najkasnije do isteka vježbeničkog staža.
            Vježbeniku koji iz opravdanih razloga ne položi državni stručni ispit u roku iz stavka 1. ovoga članka može se produžiti vježbenički staž za najviše tri mjeseca.
            Troškove polaganja državnog stručnog ispita podmiruje Odjel za gradsku samoupravu i upravu.
 
Članak 14.
 
            Za vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik ima pravo na plaću u visini od:
- 1148 bodova, ako se osposobljava za poslove visoke stručne spreme,
- 900 bodova, ako se osposobljava za poslove više stručne spreme,
- 800 bodova, ako se osposobljava za poslove srednje stručne spreme.
 
Članak 15.
                                                                                    
            Ako su stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeni zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova određene struke ili radnog mjesta, čelnik upravnog tijela može primiti osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje na stručno osposobljavanje i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
Ugovor o volonterskom radu mora se sastaviti u pisanom obliku.
            Razdoblje volonterskog rada može trajati najduže toliko koliko traje vježbenički staž.
 
 
III.        STRUČNO USAVRŠAVANJE
 
Članak 16.
           
            Službenici su obvezni za vrijeme trajanja službe stručno se usavršavati za obavljanje poslova odgovarajuće struke odnosno službe.
            U skladu s mogućnostima i potrebama upravnih tijela, službenici se mogu stručno usavršavati uz rad putem tečajeva, seminara i drugih odgovarajućih oblika usavršavanja.
Za provedbu stručnog usavršavanja odgovoran je čelnik upravnog tijela, a za čelnike upravnih tijela gradonačelnik.
Odluku o upućivanju službenika na stručno usavršavanje donosi gradonačelnik na prijedlog čelnika upravnog tijela.
            Sredstva za provedbu stručnog usavršavanja osiguravaju se u proračunu Grada Rijeke.
 
Članak 17.
 
            Usavršavanje se može provoditi na domaćim i međunarodnim znanstvenim, obrazovnim, stručnim ili drugim institucijama.
            Po završetku stručnog usavršavanja službenik je dužan ostati u službi najmanje dvostruko vremena koliko je trajalo stručno usavršavanje na koje je upućen.
            Prije početka stručnog usavršavanja, sa službenikom se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama koje proizlaze iz stručnog usavršavanja.
 
 
IV.        NAMJEŠTENICI
Članak 18.
 
            Osobe se za obavljanje poslova namještenika primaju na rad putem oglasa.
            Na prijam i na ostala prava namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Ugovora, osim odredbi o raspolaganju.
            Namještenik se može uputiti na stručno usavršavanje kad to proizlazi iz potrebe rada (nova tehnologija rada, zaštita na radu i sl.).
 
 
V.         RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
 
Članak 19.
 
            Puno radno vrijeme službenika i namještenika je 40 sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.
 
Članak 20.
 
Dnevno radno vrijeme upravnih tijela je od 8,00 do 16,00 sati.
Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama u upravnim tijelima je od ponedjeljka do petka od 8,00 do 16,00 sati.
            Gradonačelnik može posebnom odlukom odrediti drugačiji početak i završetak dnevnog radnog vremena, uredovnog radnog vremena te stanke.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, raspored radnog vremena za rad na šalterima, radna mjesta komunalnih redara, vratara, domara i sol., kao i za radna mjesta na kojima se poslovi obavljaju u smjenama ili dvokratno utvrđuje gradonačelnik posebnom odlukom.
 
Članak 21.
 
            U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada, odnosno izvršenja hitnih i neodgodivih poslova koji se ne mogu obaviti u redovnom radnom vremenu kao i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe službenici i namještenici, dužni su na zahtjev rukovoditelja, a po prethodnoj suglasnosti gradonačelnika raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), te za taj rad imaju pravo na povećanu plaću sukladno ovom Ugovoru.
Iznimno, ako narav posla to zahtijeva, čelnik upravnog tijela može uz prethodnu suglasnost gradonačelnika, za razdoblje od najduže šest mjeseci, preraspodijeliti radno vrijeme na način da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog radnog vremena.
Za čelnike upravnih tijela odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi gradonačelnik.
 
Članak 22.
 
            Službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u vremenu od 11,00 do 11,30 sati.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku ili kraju radnog vremena.
                       
Članak 23.
 
            Između dva uzastopna radna dana službenik i namještenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
 
Članak 24.
 
            Službenik i namještenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.
Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.
Ako je prijeko potrebno da službenik i namještenik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Ako službenik i namještenik radi potrebe posla ne može koristiti tjedni odmor na način iz stavka 3. ovoga članka, može ga koristiti naknadno prema odluci čelnika upravnog tijela.
 
 
 
 
Članak 25.
 
Za svaku kalendarsku godinu službenik i namještenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana do najviše 30 radnih dana.
 
Članak 26.
 
Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se na način da se na 18 radnih dana dodaju radni dani po sljedećim kriterijima:
 
            a) Radni staž:
 
od 1 do 3 godine
..........
1 dan
od 3 do 5 godina
..........
2 dana
od 5 do 10 godina
..........
3 dana
od 10 do 15 godina
..........
4 dana
od 15 do 20 godina
..........
5 dana
od 20 do 25 godina
..........
6 dana
od 25 do 30 godina
..........
7 dana
iznad 30 godina
..........
8 dana
 
            b) Doprinos na radu:
           
Ako je službenik i namještenik u prethodnoj godini imao prosječnu ocjenu:
- iznad 5
..........
1 dan
- iznad 7
..........
2 dana
- iznad 9
..........
3 dana
 
            U slučaju da službenik i namještenik u prethodnoj godini nije imao ocjenu rada iz opravdanih razloga (rodiljin dopust, bolovanje) uzet će se za izračun ocjena "iznad 5".
Službeniku i namješteniku koji je započeo sa radom u godini za koju se donosi Plan korištenja godišnjeg odmora uzet će se izračun ocjena "iznad 5".
 
c) Složenost poslova koje službenik i namještenik obavlja
    (utvrđenih u Sistematizaciji poslova i zadaća):
 
radna mjesta VSS
..........
5 dana
radna mjesta VSS/VŠS
..........
4 dana
radna mjesta VŠS
..........
3 dana
radna mjesta VŠS/SSS
..........
2 dana
radna mjesta SSS
..........
1 dan
 
 
            d) Za osobe koji rade na šalterima, komunalne redare i dostavljače – 2 dana
 
            e) Posebni socijalni uvjeti:
 
roditelju teže hendikepiranog djeteta
..........
2 dana
samohranom roditelju djeteta mlađeg od 10 godina 
..........
2 dana
roditelju djeteta mlađeg od 7 godina
..........
2 dana
roditelju dva ili više djeteta mlađih od 10 godina
..........
2 dana
osobi s invaliditetom
..........
3 dana
           
Članak 27.
           
            Vježbenici imaju pravo na 18 radnih dana godišnjeg odmora, a pravo na godišnji odmor stječu nakon šest mjeseci vježbeničkog staža.
 
Članak 28.
 
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora, koji donosi čelnik upravnog tijela, vodeći računa o potrebi posla i želji službenika i namještenika.
Plan godišnjeg odmora sadrži ime i prezime službenika i namještenika, kriterije temeljem kojih se utvrđuje ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
 
Članak 29.
 
            Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora čelnik upravnog tijela donosi za svakog službenika i namještenika rješenje kojim utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 25 i 26. ovoga Ugovora, ukupno trajanje i vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
            Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
 
Članak 30.
 
Službenik i namještenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela.
Ako se godišnji odmor koristi u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 10 radnih dana neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.
Drugi dio godišnjeg odmora mora se iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.
 
Članak 31.
 
            Godišnji odmor odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti, porodnog dopusta, vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine.
Vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka određuje čelnik upravnog tijela.
 
Članak 32.
 
            Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.
 
Članak 33.
 
Službenik i namještenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid službe odnosno rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.
Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovoga članka.
 
Članak 34.
 
            Službenik i namještenik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada:
- ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije stekao pravo na godišnji odmor jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada,
- ako mu radni odnos prestaje prije završetka šestomjesečnog roka iz članka 33. ovoga Ugovora,
- ako mu radni odnos prestaje prije 1. srpnja.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenik ili namještenik koji odlazi u mirovinu ili mu radni odnos prestaje uz isplatu otpremnine (organizacioni ili osobno uvjetovani razlozi), prije                     1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.
Članak 35.
 
            Službenik i namještenik u slučaju prestanka službe odnosno rada zbog prelaska na rad               k drugom poslodavcu ima pravo iskoristiti godišnji odmor na koji je stekao pravo prije prestanka rada u skladu sa člankom 26., 27. i 34. ovoga Ugovora.
Ukoliko službenik i namještenik ne iskoristi godišnji odmor prije prestanka službe odnosno rada, izdat će mu se potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru.
                       
Članak 36.
 
Službenik i namještenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan obavijestiti čelnika upravnog tijela najmanje jedan dan prije.
                       
Članak 37.
 
            Službeniku i namješteniku može se odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršenja važnih i neodgodivih poslova.
Odluku o odgodi odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik upravnog tijela.
Službeniku i namješteniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.
 
Članak 38.
 
Službenik i namještenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim troškovima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se stvarni troškovi prijevoza koje je službenik i namještenik koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.
Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za službenika i namještenika zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
 
Članak 39.
 
Službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
- sklapanje braka                                                                                          – 5 radnih dana
- rođenje djeteta                                                                                             – 5 radnih dana
- smrti supružnika, roditelja, očuha, maćehe, djeteta,
   posvojitelja, posvojenika i unuka                                                                  – 5 radnih dana
- smrti brata ili sestre, djeda ili bake, te roditelja supružnika             – 3 radna dana
- teške bolesti djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja                            – 3 radna dana
- elementarne nepogode koja je neposredno zadesila
   službenika i namještenika                                                                            – 5 radnih dana
- selidbe                                                                                                         – 2 radna dana
- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima,
   obrazovanju za sudjelovanje na sindikalnim susretima,
   seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i sl.                                – 3 radna dana
- nastupanje na kulturnim i sportskim priredbama                                        – 1 radni dan
- kao dobrovoljni davatelj krvi, za svako dobrovoljno davanje krvi                – 2 radna dana.
            Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
            U slučaju dobrovoljnog davanja krvi kao prvi dan plaćenog dopusta uračunava se dan kad je službenik i namještenik dao krv te prvi slijedeći dan.
U slučaju nemogućnosti korištenja plaćenog dopusta neposredno nakon davanja krvi dani plaćenog dopusta mogu se koristiti naknadno u dogovoru s čelnikom upravnog tijela.
Dobrovoljni davatelj krvi ima pravo na dopust uz naknadu plaće za svako dobrovoljno davanje krvi neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
Pri utvrđivanju trajanja plaćenog dopusta ne uračunavaju se subote, nedjelje, blagdani i neradni dani utvrđeni zakonom.
 
Članak 40.
 
            Službenik i namještenik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.
Ako okolnost iz članka 39. ovoga Ugovora nastupi u vrijeme odsutnosti iz službe odnosno s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenik i namještenik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio na bolovanju.
Ako okolnosti iz članka 39. stavak 1. alineja 3. i 4. (smrtni slučaj) nastupe u vrijeme kada službenik i namještenik koristi godišnji odmor, službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće s tim da se godišnji odmor prekida, a po prestanku korištenja dopusta uz naknadu plaće službenik i namještenik ima pravo nastaviti korištenje godišnjeg odmora.
 
Članak 41.
 
Službenik i namještenik za pripremu prvog polaganja državnog stručnog ispita ili stručnog ispita ima pravo na 10 radnih dana plaćenog dopusta.
Službeniku i namješteniku za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, za vlastite potrebe može se odobriti do 7 radnih dana plaćenog dopusta.
 
Članak 42.
 
            Službenik i namještenik koji je upućen na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ili mu je isto odobreno u skladu s člankom 16. i 17. ovoga Ugovora ima pravo na plaćeni dopust tijekom godine do najviše 10 radnih dana za pripremu i polaganje ispita.
            Za pripremu i polaganje završnog ispita službenik i namještenik osim plaćenog dopusta iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na dodatnih 5 radnih dana plaćenog dopusta.  
Iznimno službeniku upućenom na školovanje po posebnim programima organiziranim po europskim standardima može se odobriti do najviše 7 radnih dana za pripremu i polaganje svakog ispita.
 
Članak 43.
 
Rješenje o plaćenom dopustu donosi čelnik upravnog tijela temeljem pisanog zahtjeva službenika i namještenika.
            Rješenje o plaćenom dopustu čelniku upravnog tijela donosi gradonačelnik.
 
Članak 44.
 
U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
 
Članak 45.
 
            Službeniku i namješteniku može se odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) u trajanju do 30 dana u kalendarskoj godini pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova upravnog tijela, iz sljedećih razloga:
- zbog učešća u sportskim i drugim natjecanjima i skupovima,
- zbog učešća u radu udruga,
- zbog stručnog obrazovanja za osobne potrebe,
- njege člana uže obitelji,
- gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana,
- liječenja na osobni trošak,
sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama,
zbog drugih osobnih potreba.
            Ako to okolnosti zahtijevaju službeniku i namješteniku se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti u trajanju duljem od 30 dana.
Neplaćeni dopust službeniku i namješteniku odobrava čelnik upravnog tijela, a preko 30 dana gradonačelnik uz prethodnu suglasnost čelnika upravnog tijela.
            Neplaćeni dopust čelniku upravnog tijela odobrava gradonačelnik.
 
Članak 46.
 
Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava iz radnog odnosa.
 
 
VI.       ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA
           SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
 
Članak 47.
 
Čelnik upravnog tijela dužan je osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika u službi odnosno na radu, poduzeti sve mjere nužne za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprječavanje opasnosti na radu te pružanje informacija o poduzetim mjerama zaštite na radu.                
Čelnik upravnog tijela dužan je osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.
Čelnik upravnog tijela dužan je zaštititi dostojanstvo službenika i namještenika za vrijeme obavljanja poslova tako da im osigura uvjete u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.
Dostojanstvo službenika i namještenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima službenik i namještenik redovito dolazi u obavljanju svojih poslova.
Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja laku povredu obveze iz radnog odnosa.
 
Članak 48.
 
            Službenik i namještenik ima pravo na ulaganje pritužbe vezano za zaštitu dostojanstva.
 
Članak 49.
 
Poslodavac je dužan imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva službenika i namještenika.
Poslodavac odnosno ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je najkasnije u roku od osam dana od dana dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
Ako poslodavac u roku iz stavka 2. ovoga članka ne poduzme mjere za sprečavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo neprimjerene, službenik i namještenik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se na osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo službenika i namještenika isti nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.
Za vrijeme prekida rada iz stavka 3. i 4. ovoga članka službenik i namještenik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva službenika i namještenika su tajni.
Protivljenje službenika i namještenika ponašanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne smije biti razlog za diskriminaciju službenika i namještenika.
U slučaju spora teret dokazivanja je na poslodavcu.
 
Članak 50.
 
Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti o vlastitoj sigurnosti i o sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika, te osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom službe odnosno rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osiguralo upravno tijelo, odnosno drugo nadležno tijelo.
Službenik i namještenik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog takvog svog postupka u odnosu na druge zaposlene i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je prema posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine.
 
 
VII.      PLAĆE, DODACI NA PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGE NAKNADE
       
 
            1. Plaće
Članak 51.
 
            Plaća službenika i namještenika sastoji se od osnovne plaće, stimulativnog dijela plaće i dodataka.
            Osnovnu plaću službenika i namještenika čini umnožak bodova radnog mjesta i vrijednosti boda.
Broj bodova za pojedino radno mjesto utvrđuje se odlukom o načinu utvrđivanja plaće koju donosi Poglavarstvo.
Vrijednost boda utvrđuje Poglavarstvo.
Najniža osnovna plaća za puno radno vrijeme za najjednostavnije poslove ne može iznositi manje od 4.000,00 kuna bruto.
Ugovorne strane sporazumne su da promjenu visine najniže osnovne brutto plaće utvrđuju dogovorno, a prema raspoloživim sredstvima u Proračunu.
 
 
2. Stalni dodatak
 
Članak 52.
 
            Stalni dodatak ne može iznositi mjesečno manje od 400,00 kuna brutto.
 
 
            3. Dodatak na radni staž
 
Članak 53.
 
            Službeniku i namješteniku pripada dodatak na radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini 0,5 % .
            Obračun i isplata dodatka za navršenu godinu radnog staža primjenjuje se od prvog dana slijedećeg mjeseca.
 
 
 
 
 
 
 
            4. Stimulativni dio plaće
           
Članak 54.
 
            Stimulativni dio plaće utvrđuje se na temelju ocjene čelnika upravnog tijela.
Ocjena može iznositi od 0 do 10 %.
Pravo na ocjenu službenik i namještenik stječe ako je u mjesecu za koji se ocjena daje radio najmanje 10 radnih dana.
Čelnik upravnog tijela nije obavezan obrazložiti datu ocjenu.
Službenik i namještenik nema pravo prigovora na datu ocjenu.
Čelnik upravnog tijela ne ostvaruje pravo na stimulativni dio plaće. 
 
 
5. Ostali dodaci na plaću
 
Članak 55.
           
            Osnovna plaća službenika i namještenika bez stalnog dodatka, uvećat će se:
            - za rad noću                                                                    50%
            - za prekovremeni rad                                                      50%
            - za rad subotom                                                             25%
            - za rad nedjeljom                                                            35%
            - za smjenski rad u drugoj smjeni                                   10%
            Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.
            Noćni rad podrazumijeva rad službenika i namještenika u vremenu između 22 sata navečer i 6 sati ujutro idućeg dana.
            Za službenike i namještenike čiji je rad organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, prekovremenim radom smatra se svaki rad dulji od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom.
            Kod službenika i namještenika čiji je rad organiziran na drugačiji način (kom. redarstvo, recepcije, domari i dr. ) prekovremeni rad je rad dulji od 40 sati tjedno.
            Rad u smjenama podrazumijeva svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom radu (treća smjena) tijekom radnog tjedna.
            Smjenskim radom smatra se i naizmjenični rad službenika i namještenika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavljaju poslove u prvoj i drugoj smjeni.
            Rad u drugoj smjeni smatra se rad od 14,00 do 22,00 sata.
            Dodatak na plaću za rad u drugoj smjeni iz stavka 8. ovoga članka službenik i namještenik ostvaruje samo za stvarno odrađene sate u drugoj smjeni.
Ukoliko službenik i namještenik stalno radi u drugoj smjeni ne radi se o smjenskom radu i nema pravo na dodatak za rad u drugoj smjeni.
Za rad u dane blagdana, neradne dane utvrđene zakonom i rad na dane Uskrsa službenik i namještenik ima pravo na plaću uvećanu za 150 %.
Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik i namještenik može koristiti jedan dan ili više slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovnog rada).
Službenik i namještenik sam odlučuje da li će koristiti slobodne dane s osnova prekovremenog rada ili će tražiti uvećanje osnovne plaće s tog osnova.
 
Članak 56.
 
            Osnovna plaća službenika uvećat će se za 8% ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno 15% ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti te ako su ispunjeni slijedeći uvjeti:
- ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem je zaposlen i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem je zaposlen,
- ako je službenik u upravnim tijelima Grada Rijeke zaposlen najmanje 5 godina nakon položenog državnog stručnog ispita, a u godini koja prethodi priznanju uvećanja osnovne plaće s osnova znanstvenog stupnja magistra, odnosno doktora znanosti nije imao prosječnu ocjenu rada nižu od 8 %.
            Da li je znanstveni stupanj (magistra ili doktora znanosti) u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi utvrđuje gradonačelnik na temelju pisanog obrazloženja čelnika upravnog tijela.
Čelnik upravnog tijela ne ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće s osnova znanstvenog stupnja.
 
Članak 57.
 
Plaća se isplaćuje unatrag, jedanput mjesečno za protekli mjesec, u pravilu najkasnije peti
radni dan tekućeg mjeseca. Od isplate jedne do druge plaće ne može proći više od 35 dana.
 
Članak 58.
 
            Ako službenik i namještenik, pored poslova i zadaća radnog mjesta na koje je raspoređen, obavlja po nalogu nadređenog poslove i zadaće odsutnog službenika i namještenika dulje od  30 dana, ima pravo na plaću radnog mjesta čije poslove obavlja ako je za njega povoljnije, a razmjerno obimu i vremenu obavljanja takvih poslova.
 
 
6. Naknada plaće
 
Članak 59.
 
            Službenik i namještenik ima pravo na naknadu plaće u slijedećim slučajevima:
-          korištenja godišnjeg odmora,
-          korištenja plaćenog dopusta,
-          državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
-          obavljanju funkcije člana Vijeća, odnosno saborskog zastupnika,
-          stručnog osposobljavanja na koje ga je uputio poslodavac,
-          izobrazbe za potrebe sindikalne aktivnosti te drugih opravdanih razloga predviđenih
zakonom, ovim Ugovorom ili drugim propisom,
-     za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti   
za koje službenik i namještenik nije odgovoran.
 
Članak 60.
 
Naknada plaće u slučajevima iz članka 59. ovoga Ugovora utvrđuje se u visini plaće koju bi službenik i namještenik ostvario kao da je radio time da se uzima zadnja ocjena (stimulacija) koju je službenik i namještenik imao prije nastupa slučaja kada ostvaruje pravo na naknadu plaće.
Ako službenik i namještenik nije ostvario ocjenu rada iz opravdanog razloga (rodiljni dopust, bolovanje duže od 42 dana, neplaćeni dopust i dr.) za izračun naknade plaće uzet će se prosječna ocjena od 7 %.
 
Članak 61.
 
Ako je službenik i namještenik odsutan iz službe, odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 95% od plaće koju bi primio da je u tom mjesecu radio, time da se uzima zadnja ocjena (stimulacija) koju je službenik i namještenik imao prije nastupa slučaja kada ostvaruje pravo na naknadu plaće.
Naknada plaće zbog bolovanja koje se isplaćuje na teret HZZO-a isplaćuje se u visini koju obračunava HZZO.
Naknada plaće u visini 100% iznosa plaće koju bi dobio da je radio pripada službeniku i namješteniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili pretrpljene ozljede na radu, time da se uzima zadnja ocjena koju je službenik i namještenik imao prije nastupa slučaja kada ostvaruje pravo na naknadu plaće.
U slučaju bolovanja više od 42 dana zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu službeniku ili namješteniku pripada naknada u visini 100% iznosa osnovne plaće bez obzira na visinu refundacije naknade od strane HZZO-a. Razliku naknade do 100% iznosa snosi Poslodavac.
Ozljeda na radu je ona ozljeda službenika i namještenika nastala na radnom mjestu, redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, na putu poduzetom radi izvršavanja radnih zadataka (službeni put i sl.) i na putu poduzetom radi stupanja na rad, a koja je prouzročena neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem i koja je uzročno vezana uz obavljanje radnih zadataka.
Ozljedom na radu ne smatra se ona ozljeda službenika i namještenika koja je nastala nakon napuštanja radnog mjesta zbog obavljanja privatnih poslova.
 
 
            7. Ostale naknade, potpore i nagrade
 
Članak 62.
 
Službenik i namještenik ima pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora, koji iznos će sporazumno utvrditi ugovorne strane uvažavajući osigurana sredstva u proračunu Grada Rijeke za tu namjenu.
Naknada iz stavka 1. ovoga članka ne može biti niža od 3.500,00 kuna brutto.
Isplata regresa izvršit će se u cijelosti jednokratno s isplatom plaće za mjesec svibanj za sve službenike i namještenike koji su stekli pravo na godišnji odmor, odnosno po donošenju plana korištenja godišnjeg odmora.
Službenik i namještenik koji naknadno stekne pravo na godišnji odmor ima pravo na isplatu istog iznosa regresa kao i ostali službenici i namještenici.
Službenik i namještenik koji ostvari pravo na srazmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od 18 radnih dana ima pravo na isplatu regresa u visini 1.500,00 kuna brutto.
                       
Članak 63.
 
Službeniku i namješteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini                   3 prosječne mjesečne plaće isplaćene u upravnim tijelima za prethodnu godinu.
 
Članak 64.
 
Obitelj službenika i namještenika ima pravo na pomoć u slučaju:
- smrti službenika i namještenika koji izgubi život u obavljanju ili u povodu obavljanja rada, u visini od 5 prosječnih mjesečnih plaća i troškove pogreba,
- smrti službenika i namještenika, u visini od 3 prosječne mjesečne plaće i troškove pogreba.
Pod troškovima pogreba podrazumijevaju se stvarni troškovi pogreba ali najviše do visine dvije prosječne mjesečne plaće.
Službenik i namještenik ima pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta ili roditelja, očuha ili maćehe u visini jedne prosječne mjesečne plaće.
 
Članak 65.
 
            Službenik i namještenik ima pravo na pomoć (potporu) po svakoj osnovi, u slučaju:
- bolovanja službenika i namještenika dužeg od 90 dana, u visini 1 prosječne mjesečne plaće, jednom godišnje,
- nastanka teške invalidnosti službenika i namještenika, u visini 2 prosječne mjesečne plaće,
- nastanka teške invalidnosti djeteta ili supružnika službenika i namještenika, u visini 1 prosječne mjesečne plaće,
- za operativne zahvate, liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih i drugih pomagala (koje nije pokriveno osnovnim i dopunskim osiguranjem) uz mišljenje nadležnog liječnika, u visini jedne prosječne mjesečne plaće (jednom godišnje)
- otklanjanja posljedica elementarne nepogode u visini 1 prosječne mjesečne plaće,
- za rođenje djeteta , jednu prosječnu mjesečnu plaću.
Pravo na pomoć (potporu) iz stavka 1. alineje 1. ovog članka ima i službenica i namještenica koja se nalazi na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći. 
Porodni dopust ne smatra se bolovanjem.
Teška invalidnost podrazumijeva konačno i nepopravljivo teško pogoršanje zdravstvenog stanja koje ima za posljedicu smanjenje životnih i radnih aktivnosti nakon završenog liječenja, utvrđeno konačnim nalazom i mišljenjem nadležnog tijela medicinskog vještačenja u postupcima ostvarivanja prava iz invalidskog osiguranja ili iz zakona kojim se reguliraju prava hrvatskih branitelja.
Pravo iz stavka 1. alineje 2. i 3. ovoga članka, službenik i namještenik ili njegova obitelj može ostvariti jednom u životu za sebe, pojedinog supružnika i službenikovog i namještenikovog djeteta, i to u godini u kojoj je invalidnost utvrđena.
Pravo na pomoć iz stavka 1. alineje 4. ovoga članka ima službenik i namještenik i uzdržavano dijete.
Ako su oba roditelja službenici ili namještenici Grada Rijeke, pomoć (potpora) iz stavka               1. alineje 6. ovoga članka isplatit će se jednom od roditelja.
 
Članak 66.
           
            Kada je službenik i namještenik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.
Dnevnice za službeno putovanje utvrđuje se u visini neoporezivog iznosa sukladno pozitivnim propisima.
            Za vrijeme provedeno na službenom putu od 12 do 24 sata službeniku i namješteniku pripada iznos jedne dnevnice.
            Za vrijeme provedeno na službenom putovanju od 8 do 12 sati službeniku i namješteniku pripada iznos od 1/2 dnevnice.
            Pravo na dnevnice iz ovoga članka i pravo na prekovremeni rad iz članka 55. ovoga Ugovora međusobno se isključuju.
 
Članak 67.
 
            Za vrijeme rada izvan sjedišta upravnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.
Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li djelatniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.
Visina naknade terenskog dodatka isplaćuje se u visini neoporezivog iznosa sukladno pozitivnim propisima.
Terenski se dodatak službeniku i namješteniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za sljedeći mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.
 
Članak 68.
 
            Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta upravnog tijela, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta upravnog tijela.
Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se u visini neoporezivog iznosa sukladno pozitivnim propisima.                                                      
 
Članak 69.
 
            Službenik i namještenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni pojedinačne mjesečne odnosno godišnje karte mjesnim odnosno međumjesnim javnim prijevozom, ako je njegovo mjesto rada udaljeno od mjesta stanovanja najmanje jednu stanicu mjesnog javnog prijevoza.
Ako službenik i namještenik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni javni prijevoz, stvarni se izdaci utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.
Naknada za troškove prijevoza na posao i sa posla isplaćuje se jednom mjesečno.
Službenik ili namještenik koji je bio odsutan s posla (godišnji odmor, bolovanje i sl.) samo dio kalendarskog mjeseca ima pravo na punu naknadu troškova prijevoza za taj mjesec.
Službenik i namještenik koji je na bolovanju do 42 dana, ostvaruje pravo na troškove prijevoza.
 
Članak 70.
           
Ako je gradonačelnik službeniku i namješteniku odobrio korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u visini od 30% cijene litre benzina (bezolovni – 95 okt.) po prijeđenom kilometru, a sukladno pozitivnim propisima.
 
Članak 71.
 
            Službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu tijekom 24 sata.
           
Članak 72.
 
            Službenik i namještenik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidni ukupni rad u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno njihovim pravnim prednicima, te trgovačkim društvima i ustanovama čiji je osnivač Grad Rijeka, kada navrše:
-           5 godina – u visini 1/3 prosječne mjesečne plaće,
-          10 godina – u visini 1 prosječne mjesečne plaće,
-          15 godina – u visini 1,25 prosječne mjesečne plaće,
-          20 godina – u visini 1,5 prosječne mjesečne plaće,
-          25 godina – u visini 1,75 prosječne mjesečne plaće,
-          30 godina – u visini 2 prosječne mjesečne plaće,
-          35 godina – u visini 2,5 prosječne mjesečne plaće,
-          40 godina – u visini 3 prosječne mjesečne plaće.
             Jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka, isplaćuje se uz plaću za mjesec u kojem je službenik i namještenik stekao pravo na isplatu jubilarne nagrade.
 
Članak 73.
 
            Službeniku i namješteniku pripada godišnja nagrada u visini do jedne prosječne bruto mjesečne plaće isplaćene za prethodnu godinu u tijelima gradske uprave Grada Rijeke i dar u naravi do visine neoporezivog iznosa utvrđenog pozitivnim propisima.
Visinu godišnje nagrade utvrđuje Poglavarstvo, a isplaćuje se u mjesecu prosincu.  
Godišnja nagrada ne može biti niža od 1.200,00 kuna.
Pravo na isplatu godišnje nagrade iz stavka 1. ovoga članka ima službenik i namještenik koji je u službi odnosno na radu u gradskoj upravi Grada Rijeke 12 mjeseci u tekućoj godini.
Iznimno, službenik i namještenik koji je na radu proveo 11 mjeseci u tekućoj godini, a sa 30.12. odlazi u mirovinu ili mu radni odnos s tim datumom prestaje zbog razloga iz članka 85. i 86. ovoga Ugovora ima pravo na isplatu punog iznosa godišnje nagrade.
Službenik i namještenik koji je u službi odnosno na radu u gradskoj upravi Grada Rijeke manje od 12 mjeseci u tekućoj godini ili mu je radni odnos u tekućoj godini prestao iz opravdanog razloga, ima pravo na isplatu razmjernog dijela godišnje nagrade.
            Za izračun razmjernog dijela godišnje nagrade uzima se u obzir svaki puni mjesec radnog odnosa, odnosno 1/12 utvrđenog iznosa godišnje nagrade za svaki puni mjesec proveden u radnom odnosu.
             
 
 
 
Članak 74.
 
            U povodu dana Sv. Nikole svakom djetetu službenika i namještenika do 15 godina starosti kao i djetetu koje u tekućoj godini navrši 15 godina života isplatit će se poklon u iznosu visine neoporezivog iznosa utvrđenog pozitivnim propisom.
           Ako su oba roditelja zaposlena u gradskoj upravi Grada Rijeke, poklon iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se roditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanje člana obitelji prema pozitivnim propisima koji reguliraju porez na dohodak.
 
Članak 75.
 
Učenici i studenti koji su primljeni na praktičnu obuku imaju pravo na nagradu u visini 10,00 kuna po radnom satu, a najviše u visini neoporezivog iznosa utvrđenog pozitivnim propisom za jedan mjesec.
            Raspored u pojedina upravna tijela i evidenciju studenata i učenika iz stavka 1. ovoga članka obavlja Direkcija za opće i kadrovske poslove, a po prethodnom odobrenju gradonačelnika, odnosno planu prijama učenika i studenata na praktičnu obuku.
 
Članak 76.
 
            Pod pojmom “prosječna plaća” iz ovoga Ugovora podrazumijeva se prosječna mjesečna brutto plaća u upravnim tijelima Grada Rijeke, isplaćena za prethodnu godinu.
Za utvrđivanje prosječne mjesečne plaće isplaćene za prethodnu godinu uzimaju se isplate utvrđene člancima 51. do 61. ovoga Ugovora.
 
Članak 77.
 
           Ugovorne strane sporazumne su da će sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih prava i obveza razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba službenika i namještenika.
 
Članak 78.
 
           Službeniku i namješteniku pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.
           Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka. 
 
 
VIII.     ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
 
Članak 79.
           
           Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti iz radnog odnosa, obvezatno se u pisanom obliku, s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku dostavljaju službeniku i namješteniku.
            Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka službenik i namještenik ima pravo podnošenja prigovora čelniku upravnog tijela u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Čelnik upravnog tijela dužan je o prigovoru odlučiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka.
 
Članak 80.
 
             Odlučujući o izjavljenom prigovoru službenika i namještenika na rješenje iz članka 79. ovoga Ugovora čelnik upravnog tijela dužan je prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to zahtijeva službenik i namještenik.
 
 
 
 
Članak 81.
 
            U slučaju kada službenik i namještenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, osim ako s čelnikom upravnog tijela ne postigne drugačiji sporazum.
 
Članak 82.
 
            U slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u upravnom tijelu, službenici će se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje stručne spreme, u tom ili drugom upravnom tijelu, najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta, a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz službe prema rješenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta.
            Do rasporeda na novo radno mjesto službenici iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo neraspoređenog službenika.
            Službenici koji ne budu raspoređeni u roku iz stavka 1. ovoga članka iz razloga što nema slobodnih radnih mjesta za koja ispunjavaju uvjete, stavljaju se na raspolaganje Poglavarstvu Grada Rijeke uz otkazni rok i otpremninu prema odredbama ovoga Ugovora.  
 
Članak 83.
 
                Otkazni rok odnosno rok raspolaganja iznosi:
- najmanje dva tjedna, ako je službenik i namještenik u radnom odnosu proveo manje od godinu dana,
- mjesec dana, ako je službenik i namještenik u radnom odnosu proveo godinu dana,
- dva mjeseca, ako je službenik i namještenik u radnom odnosu proveo dvije godine,
- tri mjeseca, ako je službenik i namještenik u radnom odnosu proveo pet godina,
- četiri mjeseca, ako je službenik i namještenik u radnom odnosu proveo deset godina,
- pet mjeseci, ako je službenik i namještenik u radnom odnosu proveo petnaest godina,
- šest mjeseci, ako je službenik i namještenik u radnom odnosu proveo dvadeset i više godina.
            Za određivanje dužine raspolaganja odnosno otkaznog roka računa se neprekidni radni staž u Gradu Rijeci i pravnim prednicima.
            Kao neprekidni radni staž uzima se i neprekidni radni staž proveden u trgovačkim društvima i ustanovama čiji je osnivač Grad Rijeka, te neprekidni radni staž proveden u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pod uvjetom da je službenik i namještenik preuzet sporazumom.
            Za vrijeme trajanja raspolaganja odnosno otkaznog roka, službenika i namještenika se može rasporediti ili premjestiti na radno mjesto u okviru njegove stručne spreme u bilo koje upravno tijelo ili ako za isto postoji mogućnost i opravdani razlog (po sporazumu) u trgovačko društvo ili ustanova čiji je osnivač Grad Rijeka.
            Službenik i namještenik koji se po sporazumu premjesti u trgovačko društvo ili ustanovu čiji je osnivač Grad Rijeke ili se iz tih društava i ustanova preuzme u Grad Rijeku zadržava sva dotadašnja stečena prava iz službe i rada.
Službeniku i namješteniku koji odbije raspored i premještaj, prestaje služba odnosno radni odnos na dan kada je trebao početi raditi na novom radnom mjestu.
 
Članak 84.
 
            Istekom roka raspolaganja odnosno otkaznog roka službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno radni odnos po sili zakona.
 
Članak 85.
 
Službenik i namještenik kojemu služba odnosno radni odnos prestaje zbog organizacijskih, poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga, ima pravo na otpremninu u visini polovice njegove bruto prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa za svaku navršenu godinu neprekidne službe odnosno rada u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno njihovim pravnim prednicima, trgovačkim društvima i ustanovama čiji je osnivač Grad Rijeka kao i u slučaju kada je službenik i namještenik preuzet sporazumom iz članka 83. ovoga Ugovora.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka službenik i namještenik stječe pod uvjetom da je u radnom odnosu neprekidno najmanje dvije godine u Gradu Rijeci odnosno u tijelima iz članka 83. ovoga Ugovora.
Pravo na otpremninu ne ostvaruje službenik i namještenik kojem radni odnos prestaje iz razloga uvjetovanih ponašanjem službenika i namještenika, te ako mu radni odnos prestaje sukladno odredbi članka 83. stavka 6. ovoga Ugovora.
Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se službeniku i namješteniku s isplatom zadnje plaće, a najkasnije mjesec dana po prestanku radnog odnosa.
 
Članak 86.
 
            Službenik i namještenik kojem prestaje služba odnosno radni odnos zbog ozljede koju je pretrpio na radu ili mu je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu od iznosa utvrđenog člankom 85. ovoga Ugovora.
            Službenik i namještenik iz stavka 1. ovoga članka koji neopravdano odbije zaposlenje na ponuđenim mu poslovima nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
 
Članak 87.
 
            Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i namješteniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema pozitivnim propisima o mirovinskom osiguranju može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određen mirovinski staž.
           
Članak 88.
 
            Službeniku i namješteniku kojem nedostaje najviše pet godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu ne može prestati radni odnos, bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka rada po sili zakona.
 
Članak 89.
 
Ako zbog naročite potrebe službe službenik i namještenik koji uredno i u rokovima obavlja poslove svog radnog mjesta bude premješten na druge poslove, koje odgovaraju njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu, ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na slučajeve kada službenik obavlja određene poslove kao vršitelj dužnosti ili ne bude po objavljenom natječaju ponovno izabran na dosadašnje poslove.
Čelnik upravnog tijela odluku iz stavka 1. ovoga članka može donijeti samo uz prethodnu suglasnost gradonačelnika.
 
Članak 90.
 
             Ako ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da kod službenika i namještenika postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, čelnik upravnog tijela dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku i namješteniku drugo radno mjesto, čije je poslove sposoban obavljati, a koji što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.
Čelnik upravnog tijela dužan je poslove radnog mjesta prilagoditi službeniku i namješteniku iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da mu osigura povoljnije uvjete rada.
Službenik i namještenik iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kojem nedostaje najviše 5 godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ima pravo na plaću prema dosadašnjem rješenju o rasporedu na radno mjesto, ako je to za njega povoljnije.
 
 
 
IX.      INFORMIRANJE
 
Članak 91.
 
                Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:
- o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika,
- o rezultatima rada,
- o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s ovim Ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz službe, odnosno rada.
 
 
X.       DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
 
Članak 92.
 
              Poslodavac se obvezuju da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim Ugovorom.
 
Članak 93.
           
             Čelnik upravnog tijela obvezuje se da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo zaposlenog da postane članom sindikata.
Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pritisak čelnika upravnog tijela na službenike i namještenike članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.
 
Članak 94.
 
            Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom Ugovoru te da svoje djelovanje neće provoditi na način koji će štetiti djelotvornosti rada, ugledu i poslovanju upravnih tijela.
 
Članak 95.
           
            Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca i čelnika upravnog tijela o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.
 
Članak 96.
           
           Aktivnosti sindikalnog povjerenika ili predstavnika u upravnom tijelu ne smiju biti sprječavane ili ometane ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim Ugovorom.
 
Članak 97.
           
            Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s tom dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.
Čelnik upravnog tijela sindikalnom povjereniku, pored prava iz stavka 1. ovoga članka, dužan je omogućiti i izostanak s rada, uz naknadu plaće zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija u zemlji i u inozemstvu.
 
 
 
 
 
Članak 98.
           
            Kad sindikalni povjerenik dio svog radnog vremena na radnom mjestu posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obvezama, tada se njegove obveze iz radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i poslodavca.
 
Članak 99.
           
            Sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog obavljanja sindikalne aktivnosti.
 
Članak 100.
           
            Za vrijeme obnašanja dužnosti i šest mjeseci nakon isteka obnašanja sindikalne dužnosti u upravnom tijelu, sindikalnom povjereniku, bez suglasnosti Sindikata :
-   ne može prestati radni odnos,
- ne može ga se premjestiti na druge poslove u okviru istoga upravnog tijela bez njegove suglasnosti, niti staviti na raspolaganje,
-   ne može se protiv njega pokrenuti disciplinski postupak zbog povrede radne discipline.
 
Članak 101.
           
           Prije donošenja odluke važne za položaj službenika i namještenika, čelnik upravnog tijela mora se savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom sindikata o namjeravanoj odluci i mora mu pravodobno dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj zaposlenih.
Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke:
- o donošenju pravilnika o radu,
- o donošenju odluke o načinu utvrđivanja plaće,
- o rasporedu radnog vremena,
- o mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu
Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može, najduže u roku od                 8 dana od dostave odluke iz stavka 2. ovoga članka čelniku upravnog tijela dati primjedbe.
          Čelnik upravnog tijela dužan je razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.
 
Članak 102.
 
              Čelnik upravnog tijela dužan je razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz službe odnosno rada te                         o zauzetim stajalištem u roku od 8 dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva, izvijestiti Sindikat.
            Čelnik upravnog tijela dužan je primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku zaposlenih.
 
Članak 103.
 
            Čelnik upravnog tijela dužan je, bez naknade, za rad sindikata osigurati najmanje slijedeće uvjete:
- prostoriju za rad, u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje                   sindikalnih sastanaka,
- pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih raspoloživih tehničkih pomagala,
- slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska,
- obračun i ubiranje sindikalne članarine, a prema potrebi i drugih davanja, preko isplatnih                lista u računovodstvu, odnosno prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun               Sindikata, a na temelju pisane izjave članova sindikata (pristupnica i sl.).
 
 
 
XI.      MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
 
Članak 104.
 
            U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi ovoga Ugovora ili drugog sličnog spora koji može dovesti do štrajka ili drugog oblika akcije provodi se postupak mirenja.
Mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi osoba koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće ili koju sporazumno odrede (miritelj).
Mirenje se mora dovršiti u roku od pet dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko–socijalnom vijeću ili županijskom uredu nadležnom za poslove rada.
Stranke mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog miritelja.
Prijedlog kojega prihvate stranke ima pravnu snagu i učinke ovoga Ugovora.
 
 
XII.      ŠTRAJK
 
Članak 105.
 
Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja socijalnih interesa svojih članova.
Za organizaciju i provedbu štrajka sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.
 
Članak 106.
 
            Štrajk se mora najaviti drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka štrajka.
U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.
 
Članak 107.
 
            Pri organiziranju i poduzimanju štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, a osobito o osiguranju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.
 
Članak 108.
 
            Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja iz rada.
Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka ili isključivanja iz rada, a s ciljem omogućivanja nastavka obavljanja poslova koji su prijeko potrebni, osobito radi sprječavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.
Ako se sindikat i poslodavac ne sporazume o određivanju poslova iz stavka 1. ovoga članka u roku od 15 dana od dana dostave sindikatu prijedloga poslodavca, poslodavac i sindikat mogu u roku od daljnjih 15 dana tražiti da o tim poslovima odluči arbitraža.
Arbitraža se sastoji od jednog predstavnika sindikata i jednog predstavnika poslodavca, te od neovisnog predsjednika kojeg sporazumno određuju sindikat i poslodavac.
Ako se sindikat i poslodavac ne mogu sporazumjeti o imenovanju predsjednika arbitražnog vijeća, predsjednika će imenovati Poglavarstvo.
Ako jedna stranka odbije sudjelovati u arbitražnom postupku utvrđivanju poslova koji se ne smiju prekidati, postupak će se provesti bez njenog sudjelovanja, a odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik arbitražnog vijeća.
Odluku o poslovima iz stavka 1. ovoga članka arbitraža mora donijeti u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitražnog postupka.
Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje poslova iz stavka 1. ovoga članka do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka.
 
Članak 109.
           
            Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan na pogodan način očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pregovori u svrhu mirnog rješenja spora.
Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.
 
Članak 110.
 
            Sudioniku štrajka mogu se plaća i dodaci na plaću, osim doplatka na djecu, smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.
 
Članak 111.
                       
            Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovoga Ugovora ne predstavlja povredu radne dužnosti.
 
Članak 112.
 
            Službenik i namještenik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovoga Ugovora i ne smije biti ni na koji način prisiljen sudjelovati u štrajku, ako to ne želi.
 
Članak 113.
 
            Ugovorne strane suglasne su da poslodavac može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama ovoga Ugovora.
 
           
XIII.     SOCIJALNI MIR
 
Članak 114.
 
Ugovorne strane obvezuje se na socijalni mir za vrijeme trajanja ovoga Ugovora.
            Iznimno se dozvoljava štrajk solidarnosti uz najavu, prema odredbama ovoga Ugovora, ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.
 
 
XIV.    TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA
 
Članak 115.
 
            Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga Ugovora, ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovoga Ugovora.
Komisija ima četiri člana, od kojih svaka ugovorna strana imenuje dva člana.
Sve odluke komisija donosi većinom glasova, a u slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.
Ugovorne strane dužne su pridržavati se danog tumačenja.
Sjedište komisije je u Rijeci, Korzo 16.
 
 
 
 
 
 
 
XV.     PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
 
Članak 116.
 
            Smatra se da je ovaj Ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
 
Članak 117.
           
Ovaj Ugovor sklapa se na vrijeme od dvije godine.
Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, pravna pravila sadržana u ovom Ugovoru primjenjuju se do sklapanja novog Ugovora.
 
Članak 118.
 
Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.
Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano očitovati u roku 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.
Ako strana kojoj je podnesen prijedlog ne postupi u skladu sa odredbom stavka 2. ovoga članka smatrat će se da su ispunjeni uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mirenja.
 
Članak 119.
           
            Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Ugovor.
            Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave pisanog otkaza drugoj strani.
 
Članak 120.
           
           Pregovore o obnovi ovoga Ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.
 
Članak 121.
 
            Ovaj Ugovor stupa na snagu 1. siječnja 2007. godine.
 
KLASA: 112-01/06-03/1
URBROJ: 2170/01-09-22-06-40
Rijeka, 28.12.2006.
 
 
GRAD RIJEKA
 
PODRUŽNICA SINDIKATA
 
 
GRADSKE UPRAVE GRADA RIJEKE
 
 
 
Gradonačelnik
 
Sindikalni povjerenik
 
 
 
mr.sc. Vojko Obersnel
 
Vlado Kon
 
Ovaj Ugovor upisan je u Knjigu evidencije kolektivnih ugovora Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službe za društvene djelatnosti pod evid. brojem 7/06 dana 28.12.2006. godine.                                                                                  
 
 
 
NAJNOVIJE VIJESTI
            O DOKUPU MIROVINE NA HTV-u
Dokup mirovine je doživotna otpremnina, odnosno dodatni mjesečni prihod uz mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Namijenjen je zaposlenicima s ispunjenim uvjetima za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu koji će u sporazumu s poslodavcem, unatoč ranijem umirovljenju i manjem stažu, ostvariti tzv. punu mirovinu. Dokupljena mirovina odgovara razlici između starosne ili prijevremene starosne mirovine ostvarene sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i mirovine koja bi bila ostvarena da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.