PRAVNI OKVIRI

 

Dokup mirovine

Slobodno poduzetništvo 5-16/2001

1.  Uvod

Dokup mirovine izazvao je interes poslodavaca i radnika nakon što je reguliran poreznim propisima.
Odredbama članka 4. stavka. 2. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da uplate poslodavca osiguravateljima kojima se osigurava dokup mirovine radnicima, ne podliježu porezu na dohodak.
Primici fizičkih osoba temeljem tih uplata oporezuju se kao i mirovine.
Dokup mirovine, unatoč sličnosti u nazivu treba razlikovati od dokupa staža koji je postojao u ranijem radnom zakonodavstvu i kojim se dokupljivao staž potreban za stjecanje prava na mirovinu.
Važeći Zakon o radu više ne poznaje taj institut, a odredbama članka 28. Zakona o mirovinskom osiguranju dokup staža bio je moguć samo do 31. prosinca 2000. godine i to za određenu kategoriju osiguranika.
Danas više niti jedan osiguranik u mirovinskom osiguranju ne može dokupiti staž.

2.  Dokup mirovine

Uplatom poslodavaca za dokup mirovine radnicima se u trenutku njihovog odlaska u mirovinu, osigurava dodatna mirovina uz redovnu mirovinu koju ostvaruju pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Dokup mirovine primjenjuju oni poslodavci kod kojih se u postupku racionalizacije poslovanja, u reorganizaciji, restrukturiranju ili sanaciji pojavljuje višak zaposlenih ili se uslijed navedenih procesa javlja potreba promjene kvalifikacijske ili dobne strukture.
Dio radnika obuhvaćen ovim procesima ispunjava uvjete potrebne za stjecanje prava na mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Uvjeti za stjecanje starosne mirovine propisani su u članku 30. navedenog Zakona. Za muškarca je to navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a za ženu navršenih 60 godina života uz isti staž.
Prema članku 31. istog Zakona, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik muškarac kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, odnosno žena kada navrši 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža.
Tim radnicima poslodavci su spremni osigurati dodatno mirovinsko primanje kroz dokup mirovine. Stoga ti radnici nisu obuhvaćeni programom rješavanja viška zaposlenih, a radni odnos im ne prestaje poslovno uvjetovanim otkazom već sporazumom.
Ostvarenje uvjeta za stjecanje prava na mirovinu radnika ne obvezuje da se koristi tim pravom, a nema za posljedicu ni prestanak ugovora o radu, osim u
slučaju gubitka radne sposobnosti i stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.Poslodavac ne može odlučiti o korištenju prava na mirovinu radnika neovisno o tome što on ispunjava uvjete za stjecanje mirovine. Pravo na mirovinu je osobno pravo osiguranika i ostvaruje se samo na njegov zahtjev.
Odredba članka 103. točke 3. Zakona o radu predviđa prestanak radnog odnosa tek kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja i ta se odredba jednako odnosi i na muškarce i žene. Prije ispunjenja tih uvjeta, ugovor o radu može prestati na neki drugi način predviđen u članku 103. Zakona o radu.

3. Odnos dokupljene mirovine i mirovine obveznog mirovinskog osiguranja

Dokup mirovine realizira se u trenutku umirovljenja pojedinog radnika. Svota dokupljene mirovine određuje se temeljem mirovine koju će radnik ostvariti u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Na osnovu te mirovine izračunava se iznos mirovine koja se dokupljuje.Dokup mirovine je stoga neodvojivo povezan sa stjecanjem prava na mirovinu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a svota dokupljene mirovine ovisna je o mirovini koju će radnik steći u obveznom mirovinskom osiguranju.Zakonom o mirovinskom osiguranju utvrđen je način određivanja mirovina, prema kojem mirovinski staž i visina plaća, proporcionalno utječu na visinu mirovine. To znači da će duži mirovinski staž razmjerno povećati visinu mirovine, dok će suprotno tome, kraći mirovinski staž i ranije ostvarivanje prava na mirovinu imati za posljedicu i manju mirovinu.Slijedom iznesenog, raniji odlazak u mirovinu za radnika predstavlja trajno smanjenje njegovih budućih mirovinskih primanja.Primjena dokupa mirovine poslodavcu omogućava sporazum o prestanku ugovora o radu, a radniku ostvarivanje mirovine koju bi ostvario uz duži staž. Mirovina radnika se tada isplaćuje u dva dijela, odnosno ima dva izvora. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje isplaćuje se mirovina temeljena na dotadašnjim doprinosima u obvezni mirovinski sustav, a drugi izvor je mirovinsko osiguravajuće društvo koje isplaćuje dokupljenu mirovinu temeljem neposredne uplate poslodavca  

4. Dokup mirovine u slučaju prijevremene starosne mirovine

Dokup mirovine je moguć neovisno o tome koja se vrsta mirovine ostvaruje. Prikazat ćemo dokup mirovine u slučaju prava na prijevremenu starosnu mirovinu.Sadašnjim mirovinskim zakonom visina prijevremene starosne mirovine određuje se nepovoljnije nego prema ranijim propisima.Prijevremena starosna mirovina ostvaruje se umirovljenjem prije navršenja godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, pri čemu se njena visina umanjuje 0,3 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja.Budući da se prijevremena starosna mirovina može ostvariti najviše pet godina prije navršene životne dobi propisane za starosnu mirovinu, umanjenje zbog korištenja prijevremene mirovine može iznositi 18 posto. Ovo umanjenje je ranijim mirovinskim propisima iznosilo 1,33 posto za svaku godinu prijevremenog umirovljenja, odnosno najveće umanjenje je moglo iznositi 6,65 posto.Umanjenje prijevremene mirovine, što je izuzetno značajno, više nije privremeno. Ono je trajno i ne prestaje se primjenjivati kada umirovljenik navrši dob propisanu za stjecanje prava na starosnu mirovinu.Svota dokupljene mirovine u slučaju ostvarivanja prava na prijevremenu mirovinu odgovara tom umanjenju mirovine od 0,3 posto za svaki kalendarski mjesec prije navršene 65. godine života muškarca, odnosno 60. godine života žene.Ovi postroženi uvjeti dobne granice početi će se primjenjivati 1. siječnja 2008. godine. Podizanje dobne granice za umirovljenje za 5 godina – umjesto ranijih 60 godina života za muškarce i 55 godina života za žene – odvijat će se postupno, povećavanjem svake kalendarske godine za po šest mjeseci. Tijekom prijelaznog razdoblja, do 2008. godine, umanjenje prijevremene starosne mirovine obračunavat će se slijedom toga od dobi koja se u tom razdoblju traži za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

U 2001. godini uvjeti za stjecanje prava na mirovinu su slijedeći:

Ostvarena mirovina MUŠKARCI Žene
Godine života Mirovinski staž Godine života Mirovinski staž
Starosna
Prijevremena

Muškarac s navršenih 59 godina života i 38 godina staža ostvaruje pravo na prijevremenu mirovinu. U 2001. godini dob za starosnu mirovinu za muškarce je 61 godina i 6 mjeseci, pa ovom muškarcu nedostaje 30 mjeseci do dobi za starosnu mirovinu, zbog čega se prijevremena starosna mirovina putem polaznog faktora trajno smanjuje za 9 posto.
Žena sa navršenih 53 godine života i 33 godine staža ostvarit će isto prijevremenu starosnu mirovinu, pri čemu joj nedostaju tri godine i šest mjeseci do dobi za starosnu mirovinu, odnosno 42 mjeseca. Umanjenje mirovine trajno će iznositi 12,6 posto.
  

5. Isplata dokupljene mirovine

Poslodavac s mirovinskim osiguravajućim društvom sklapa ugovor o dokupu mirovine za svoje radnike, kojim se obvezuje uplatiti aktuarskim izračunom utvrđeni doprinos za dokup mirovine. Osiguravatelj preuzima obvezu doživotne isplate mirovine. Početno utvrđena mjesečna svota usklađuje se prema istim propisima kao i redovna mirovina, a obitelj korisnika mirovine ima ista prava s obzirom na dokupljenu mirovinu kao i na redovnu.Isplatitelji mirovina, mirovinska osiguravajuća društva, obvezni su prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak pri isplati dokupljene mirovine obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak i prireza. Obračunani porez se obustavlja iz mirovine umirovljeniku i uplaćuje istodobno s isplatom mirovine. Dužnik poreza na dohodak je umirovljenik, a sukladno odredbama članka 7. stavka 2. toga Pravilnika umirovljenicima se smatraju i korisnici dokupljene mirovine.Predujam poreza na dohodak obračunava se, obustavlja i uplaćuje istodobno sa svakom isplatom mirovine, uz primjenu stope od 15 % na iznos do 2.500,00 kuna mjesečno. Od 2.500,00 kuna do 6.250,00 kuna po stopi od 25%, te po stopi od 35 %  iznad 6.250,00 kuna. Obveza je isplatitelja mirovine voditi i dostavljati podatke iz evidencija koje su propisane za dohodak od nesamostalnog rada. Podatke o obračunanom i isplaćenom dohotku, mirovini, te o obračunanom predujmu poreza i prireza obvezni su osiguravati u mjesečnom Izvješću o primicima od nesamostalnog rada, obračunanom porezu, prirezu i doprinosima (obrazac ID), u Evidenciji o dohotku od nesamostalnom rada (obrazac DNR) ili analitičkoj knjigovodstvenoj evidenciji, te u poreznim karticama na obrascu PK-2. Dokupljene mirovine isplaćuju se osobama koje temeljno mirovinu ostvaruju od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pri čemu kod utvrđivanja predujma poreza na dohodak i prireza koriste neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak. Slijedom toga proizlazi da su osiguravatelji pri isplati dokupljene mirovine obvezni porez obračunati od ukupno isplaćene svote dokupljene mirovine, a propisane podatke obvezni su iskazivati na obrascu PK-2. Prema odredbi članka 29 stavka 1. Zakona o porezu na dohodak, osobni odbitak umirovljenicima priznaje se u visini mirovine, a najviše do 2.500,00 kuna mjesečno. Na osnovi godišnje porezne prijave utvrdit će se godišnja porezna obveza umirovljenika i ako je ona manja od osobnog odbitka umirovljenika, on može podnijeti zahtjev za povrat više plaćenog poreza i prireza. (Trenutno je u razmatranju Odluka o smanjenju osobnog odbitka umirovljenicima na 1.680,00 kuna.) 

Za zaključak

Uplata poslodavca osiguravatelju za dokup mirovine radniku, neposredno pred odlazak u mirovinu, ne smatra se plaćom i nije oporeziva porezom na dohodak, niti se na ove uplate uplaćuju doprinosi. Dokup mirovine je neodvojivo povezan sa stjecanjem prava na mirovinu, a iznos dokupljene mirovine ovisi o mirovini koju se temeljno ostvaruje u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.Dokupom mirovine poslodavac nastoji obeštetiti radnika zbog financijski nepovoljnijeg ranijeg umirovljenja, a osnovu izračuna dokupljene mirovine čini mirovina koja se ostvaruje u obveznom mirovinskom osiguranju.Svota mirovine koja se dokupljuje određuje se u visini trajnog umanjenja mirovine koje nastaje zbog radnikovog ranijeg odlaska u mirovinu. Za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava prije dobi za starosnu mirovinu, mirovina se smanjuje za 0,3 posto odnosno 3,6 posto za godinu. U slučaju kada se prijevremena starosna mirovina ostvaruje 5 godina prije dobi za starosnu mirovinu, mirovina je tada trajno umanjena za 18 posto.Dokupom mirovine umirovljenik ostvaruje veći iznos mirovine, ali iz dva izvora. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje mirovinu ostvarenu u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja, a mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje dodatnu mirovinu na temelju neposredne uplate poslodavca za dokup mirovine. 

Gordana Sladić-Pršo

 
NAJNOVIJE VIJESTI
            O DOKUPU MIROVINE NA HTV-u
Dokup mirovine je doživotna otpremnina, odnosno dodatni mjesečni prihod uz mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Namijenjen je zaposlenicima s ispunjenim uvjetima za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu koji će u sporazumu s poslodavcem, unatoč ranijem umirovljenju i manjem stažu, ostvariti tzv. punu mirovinu. Dokupljena mirovina odgovara razlici između starosne ili prijevremene starosne mirovine ostvarene sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i mirovine koja bi bila ostvarena da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.