PRAVNI OKVIRI

 

Porezni aspekt dokupa mirovine

Novim Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 54/01.) u čl. 4. poslodavcima je dozvoljeno da kao neoporezivi izdatak uplate prcnmiju osiguravatelju za tzv. dokup mirovina svojih radnika. Nastavno od 14. lipnja 2001. S. takve se uplate ne smatraju oporezivim dohotkom osobe za koju je premija uplaćena, ali su zato budući primije koje umirovljenici ostvaruju po tom osnovu, oporezivi porezom na dohodak od nesamostalnog rada.

1.       DOKUP MIROVINE NIJE DOKUP MIROVINSKOG STAŽA

Dokup mirovine nije institut važećih mirovinskih propisa. Ne radi se o dokupu mirovinskog staža, niti uvjeta za stjecanje prava na mirovinu. Propisi radnog prava koji su se primjenjivali do kraja 1995. g. omogućavali su dokup mirovinskog staža za radnike koji su kod poslodavca bili utvrdeni viškom zaposlenih, ali je ta mogućnost prestala 1. sijećnja 1996. g. početkom primiene Zakona o radu (Nar. nov., br. 38/95, 54/95-i.spr, 65/95-ispr. i 17/01). Ni prema novom Zakonu o mirovinskoin osiguranju (Nar. nov., br. 102/98.) koji se prim|enjuje od 1. sijećnja 1999. g. radni staž se više ne može jednokratno dokupiti. Samo iznimno, bila je predviđena mogućnost dokupa mirovinskog staža za svećenike, redovnice i redovnike za razdoblje provedeno u svećenićkoj ili redovnićkoj službi prije 1. siječnja 1999. g. . s tim da se zahtjev trebao podnijeti najkasnije do 31 prosinca 2000. Istekom tog datuma, ni za ove osobe više nije moguć dokup staža osiguranja.

Dokupom mirovine se na temelju uplate premije mirovinskom osiguravajućem društvu (ne Hrvatskom zavodu za mirovinsko osignranje!) ostvaruje pravo na razliku u visini mirovine izmedu iznosa mirovine na koju osoba ima pravo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u trenutku umirovljenja i svote mirovine koju bi ta ista osoba ostvarila da nije ranije otišla u mirovinu. Poznato je da se na temelju novog Zakona o mirovinskom osiguranjn visina mirovine izraćunava prema formuli koja ukljućuje osobne bodove, mirovinski faktor i aktualnu vrijednost mirovine. Pojednostavljeno, visina mirovine izravno ovisi o plaći odnosno o osnovici osiguranja, godinama staža i vrsti mirovine koju osoba ostvaruje. Duži mirovinski staž znaći veću mirovinu, pa osoba koja ranije odlazi u mirovinu gulbi na visini mirovine. Da je duže radila ostvarila bi veći iznos mirovine.

Dokup mirovine je institut posebnog oblika neobaveznog osiguranja, koji početkom primjene novog Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 54/01) dobiva na značaju zbog nove porezne olakšice uvedene tim Pravilnikom. Naime, čl. 4. Pravilnika propisano je da se premije uplaćene za ovu namjenu ne smatraju oporezivim dohotkom. 

2.       PREDNOSTI KORIŠTENJA MOGUĆNOSTI DOKUPA MIROVINE

0pći propisi radnog prava ne obvezuju poslodavca da za svoje radnike uplaćuje premije osiguranja na ime ostvarivanja prava na razliku mirovine.
Zakon o radu polazi od odredenja da stjecanje uvjeta za mirovinu nije po sili zakona razlog prestanka ugovora o radu Prema čl. 103. Zakona o radu radnik ima pravo raditi do 65 godina starosti, čak i duže ako se radnik i poslodavac o tome sporazume. U novom Zakonu o državnim službenicima i namještenicima (NN 27/01.) također je iz općih propisa radnog prava preuzeto načelo da stjecanje uvjeta za mirovinu nije razlog prestanka državne službe. Samo je nekim posebnim propisima utvrđeno da radni odnos radnika prestaje po sili zakona, stjecanjem uvjeta za starosnu mirovinu. To praktično znači da poslodavac nema mehanizama da radnika koji ima uvjete za neku od propisanih vrsta mirovina, prisili da koristi to pravo.
Pravo na korištenje mirovine je osobno pravo svakog mirovinskog osiguranika. Osoba sama odlućuje kada će to pravo iskoristiti. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju osiguranik može odlućiti koristiti pravo na starosnu ili na prijevremenu mirovinu. 0 pravu na invalidsku mirovinu odlućuju nadležna tijela mirovinskog zavoda postupku vjestaćenja kojim se utvrđuje postoje li kod osiguranika takve promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju opću nesposobnost za rad.Pravo na starosnu mirovinu se u prijelaznom razdobljn primjene novog Zakona o mirovinskom osiguranju ostvaruje uz ispunjenje godina starosti i minimalnog radnog staža, s tim da se svake godine sve do 2007. g. za po 6 mjeseci povećava uvjet starosti  smanjuje uvjet potrebnog radnog staža, tako da će u 2008. g. odlazak u starosnu mirovinu biti moguć za muškarce sa 65 godina starosti, za žene sa 60 godina starosti , uz 15 godina radnog staža i za žene i za muškarce. U 2001. g. je za odlazak u starosnu mirovinu za muškarce traženi starosni uvjeti 61 godina i 6 mjeseci starosti, a za žene 56 godina i 6 mjeseci, uz uvjet radnog staža 18 godina i 6 mjeseci.lznimno se u prijelaznom razdoblju do 2007. g. starosna mirovina može ostvariti uz uvjet mirovinskog staža od 40 godina za muškarce i 35 godina za žene, a traženi uvjet siarosti se svake godine povećava za po šest mjeseci, sve do 2007 g. muškarac sa 40 godina mirovinskog staža u 2001 g. može ostvaiiti pravo na starosinu mirovinu ako ima 56 godina i 6 mjescci starosti. Žena sa 35 godina mirovinskog staža može ostvariti pravo na starosnu mirovinu u 2001. g. ako ima 51 godinu i 6 mjeseci starosti.Visina mirovine koju će ostvariti osoba koja ima uvjete za starosnu mirovinu koja se određuje primjenom mirovinskog faktora 1,0 ovisi o sljedećini elementima: 

plaći odnosno osnovici osiguranja koju je osoba ostvarila tijekom razdoblja osiguranja, s tim da se prijelaznom razdoblju mirovina odreduje tako da se razdoblje svake godine proširuje za po tri godine, da bi se u 2009. g. mirovina određivala od osnovice osiguranja u ukupnom radnom vijeku osiguranika (u 2001. g. od 16 najpovoljnijih godina, u 2002 g od 19 najpovoljnijih godina itd.); 

• dužini mirovinskog staža; i
• aktualnoj vrijednosti mirovine 

Kod drugih vrsta mirovine visina mirovine ovisi i o mirovinskom faktoru. No i kod starosne mirovine, dužina mirovinskog staža izravno utjeće na visinu inirovine.Novim Zakonom o rnirovinskom osiguranju propisani su posebno nepovoljni uvjeti pod kojim se ostvaruje pravo na prijevremenu mirovinu. Naime, za svaki nedostajući mjesec starosti do godina propisanih kao uvjet ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, prijevremena se mirovina umanjuje za 0,3%. Tako npr. nedostajućih pet godina starosti ukupno umanjenje iznosi 18%. Za razliku od ranijih mirovinskih propisa, tako umanjena mirovina se zadržava doživotno. Uvjeti  za prijevremenu rnirovinu su 35 godina mirovinskog staža za muškarce i 30 godina mirovinskog staža za žene, te udgovarajuća starost, s tim da se na prijelaznom razdoblju uvjet starosti svake godine povećava za po 6 mjeseci. U 2001.g. muškarci mogu ostvariti prijevremenu mirovinu sa 56 godina i 6 mjeseci starosti, a žene sa 51 godinom i 6 mjeseci starosti. Istekom prijelaznog razdoblja, za prijevremenu mirovinu se traži starost od 60 godina za muškarce i 55 godina za žene i staž od 35 godina za muskarce odnosno 30 godina za žene.
Visina prijevremene mirovme ovisi
o istim elementima kao i starosna mirovina, s tim da se dodaje još jedan mirovinski faktor Mirovinski faktor se kod prijevremene mirovine izračunava tako da se faktor 1 umanji za 0,3% za svaki nedostajući mjesec starosti osobe koja odlazi u prijevremenu mirovinu u odnosu na uvjet starosti koji se postavlja pri ostvarivanju prava na starosnu mirovinu u određenoj godini. Tako se na primjer muškarcu koji odlazi u prijevremenu mirovinu u 2001. g. sa 58 godina i 6 mjeseci starosti, mirovina umanjuje za 10,8% (36 mjeseci nedostaje do uvjeta starosti za starosnu mirovinu u toj godini, pa se mirovina umanjuje za 36 x 0,3%). Ako se uzme u obzir postojeća razina mirovina u odnosu na plaće (vrijednost aktualne visine mirovine) razumljivi su razlozi zbog kojih osobe koje imaju ispunjen uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu, ne posežu za korištenjem tog prava. Poslodavac nema mogućnosti utjecati na odluku pojedinca, osim sporazuma između ugovornih strana u radnom odnosu.S obzirom da je odlazak u mirovinu pravo, ali ne i obveza, poslodavci koji provode restrukturiranje trgovačkih društava, ali i svaka osoba koja ima interesa, mogu pri odlasku u mirovinu koristiti mogućnost jednokratnog dokupa mirovine. Pogodnost da se na te uplate više ne plaća porez na dohodak i doprinosi, poticaj je poslodavcima da umjesto poslovno i osobno uvjetovanih otkaza koje imaju za posljedicu obvezu isplate visokih otpremnina i financiranje relativno dugačkih otkaznih rokova (ako se radi o osobama koje imaju pretežiti staž kod istog poslodavca koji im i otkazuje  radni odnos), radnicima uplaćuju premije za dokup mirovina temeljem kojih će osobe doživotno ostvarivati novčane primitke kao da su odradile puni radni staž. Izvjesno je da je socijalna sigurnost umirovljeničke populacije zaštićenija omogućavanjem korištenja prava na odredeni novčani primitak tijekom cijelog života, nego jednokratnom isplatom otpremnine ili drugog primitka koji se u pravilu odrnah usmjerava u krajnju  potrošnju.Dokup mirovine se ne ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, već sklapanjem police sa izabranim mirovinskim osiguravajućim društvom. Korisniku police se temeljem takvog osiguranja jamči isplata razlike mirovine između svote mirovine koju ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i mirovine koju bi imao da nije ranije otišao u mirovinu. Korisnik nije na gubitku zbog ranijeg umirovIjenja, samo što ostvaruje mirovinu iz dva izvora: od Hrvatskog  zavoda za mirovinsko osiguranje iznos na koji ima pravo po Zakonu i od osiguravatelja razliku do visine mirovine koju bi ostvario za puni mirovinski staž. 

3.       POREZNO ODREĐENJE UPLAĆENIH PREMIJA ZA DOKUP MIROVINE 

Od 14. lipnja 2001. g. pa nadalje, premije koje poslodavci uplaćuju  mirovinskim osiguravajućim društvima za dokup razlike u visini mirovina svojih radnika ne smatraju se oporezivim dohotkom tih radnika, a poslodavcima su porezno dopustivi rashod pri oporezivanju  porezom na dobit. S obzirom da se propisi o obvezi plaćanja doprinosa iz obveznog osiguranja 'naslanjaju' na porezni propis, proizlazi da se na uplatu premije za dokup mirovine ne plaćaju ni doprinosi iz plaće i na plaću, ni porez na dohodak.Iznos koji poslodavac može neoporezivo uplatiti na ime dokupa razlike u visini mirovine nije ograničen, niti je uvjetovano da se ta svota vezuje uz pravo na otpremninu ili uz razlog prestanka radnog odnosa. Neoporezivi tretman takve uplate ne ovisi o dinamici kojom poslodavac plaća premije. Porezno oslobođenje se jednako primjenjuje u slučaju jednokratne uplate premije izabranom osiguravatelju, kao i u slućaju kad je poslodavac s osiguravateljem ugovorio obročno plaćanje premije za dokup mirovina svojih radnika.Poslodavac za ove uplate ne vodi posebnu poreznu evidenciju. 

4.       POREZNA OBVEZA PO OSNOVU ISPLAĆENIH RAZLIKA MIROVINE 

S obzirom da se uplate za ovu namjenu više ne smatraju dohotkom i ne podliježu oporezivanju, pa time ni plaćanju doprinosa iz i na plaću, budući primici umirovljenika oporezivi su porezom na dohodak od nesamostalnog rada. Mirovinska osiguravajuća društva - isplatitelji razlike između mirovine koju isplaćuje HZZMO i pune starosne mirovine koju bi osoba ostvarila da je radila do stjecanja uvjeta za punu mirovinu, obvezni su na takvu isplatu obračunati i umirovljeniku ustegnuti porez na dohodak. Na ove će se iznose u pravilu ustezati porez na dohodak po stopi do 15% i možebitni prirez, a mirovinsko osiguravajuće društvo će ovu isplatu svakom korisniku evidentirati na poreznoj kartici PK-2 (PK kartica umirovljenika je u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji za svoje isplate vodi poreznu karticu PK-1).Kako se radi o osobama koje istovremeno ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada - mirovinu od dva isplatitelja, ove su osobe obvezne do kraja veljače za prethodnu godinu podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak. Pri utvrđivanju konačne porezne obveze po godišnjoj prijavi, primitak iz ova dva izvora se smatra jednom mirovinom koja se u ukupnom iznosu oporezuje samo ako je mjesečni iznos veći od 2.500 kn odnosno veći od osobnog odbitka umirovljenika. To praktično znači da će svaki umirovljenik kojem ukupna primanja po osnovi mirovine iz ova dva izvora ne premašuje osobni odbitak, ako tijekom godine nije ostvario druge oporezive dohotke, imati povrat poreza na dohodak u svoti koju je mirovinsko osiguravajuće društvo ustegnulo pri mjesečnoj isplati razlike mirovine.

Mr. sc. MARIJA ZUBER
 
NAJNOVIJE VIJESTI
            O DOKUPU MIROVINE NA HTV-u
Dokup mirovine je doživotna otpremnina, odnosno dodatni mjesečni prihod uz mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Namijenjen je zaposlenicima s ispunjenim uvjetima za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu koji će u sporazumu s poslodavcem, unatoč ranijem umirovljenju i manjem stažu, ostvariti tzv. punu mirovinu. Dokupljena mirovina odgovara razlici između starosne ili prijevremene starosne mirovine ostvarene sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i mirovine koja bi bila ostvarena da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.