PRAVNI OKVIRI

 

DOKUP MIROVINE U KOLEKTIVNIM UGOVORIMA

UVOD

Kolektivni ugovor je rezultat kompromisa njegovih stranaka u kolektivnom pregovaranju i predstavlja poseban izvor radnog prava. Dok je Zakonom o radu[1] uspostavljena minimalna razina zaštite radnika odnosno prava i obveza iz radnog odnosa, kolektivnim ugovorom se ta razina zaštite, prava i obveza postavlja na viši nivo. Interes za sklapanje kolektivnih ugovora imaju i radnici odnosno sindikati s jedne strane i poslodavci s druge strane jer osim poboljšanja zaštite radnika, za vrijeme važenja kolektivnog ugovora osigurava se socijalni mir, ujednačavaju se cijene i uvjeti rada što osigurava konkurentnost na tržištu, a uređuju se i posebni uglavci povezani s određenom proizvodnjom odnosno djelatnošću poslodavca.

STRANKE KOLEKTIVNOG UGOVORA

Međunarodna organizacija rada određuje subjekte kolektivnih ugovora u Konvenciji br. 98. o pravima radnika na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949. godine; zatim Konvencija br. 87. o sindikalnim slobodama i zaštiti sindikalnih prava iz 1948. te u Preporuci broj 91. o kolektivnim ugovorima.[2] Zakon o radu propisuje da stranke kolektivnog ugovora mogu biti, na strani poslodavaca, jedan ili više poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine, a na strani radnika, sindikat ili udruga sindikata više razine, koja je spremna i sposobna sredstvima pritiska štititi i promicati interese svojih članova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora.[3] Radnik nije stranka kolektivnog ugovora. On mora biti udružen odnosno organiziran. Samo legalno organizirana i registrirana udruga radnika ima legitimaciju zastupati radnike u kolektivnom pregovaranju i tako stječe svojstvo stranke u kolektivnom ugovoru. Sindikalna podružnica nema pravne osobnosti pa ne može biti stranka kolektivnog ugovora. Međutim, statutom sindikata može se ovlast na sklapanje kolektivnog ugovora dati i podružnici. U protivnom, također prema statutu, tijelo odnosno osoba ovlaštena za sklapanje ugovora može sindikalnome povjereniku društva, za koje se sklapa kolektivni ugovor, dati odgovarajuću punomoć. Osobe koje zastupaju stranke kolektivnog ugovora moraju imati pisanu punomoć za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora, koja u slučaju da se radi o pravnoj osobi mora biti izdana u skladu sa statutom te osobe. Ako je jedna od strana kolektivnog ugovora udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine, osobe koje ju zastupaju uz pisanu punomoć moraju drugoj strani dostaviti popis poslodavaca članova udruge u čije ime pregovaraju, odnosno sklapaju kolektivni ugovor.[4] Ako je na području za koje se sklapa kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata, odnosno udruga sindikata više razine, o sklapanju kolektivnog ugovora poslodavčeva strana može pregovarati samo s pregovaračkim odborom. Pregovarački odbor sastavljen je od zastupnika sindikata, a o broju članova i njegovu sastavu odlučuju sindikati sporazumno. U slučaju da se sindikati ne sporazume o broju i sastavu pregovaračkog odbora, o tome će odlučiti Gospodarsko-socijalno vijeće tako da, vodeći računa o broju članova sindikata zastupljenih na području za koje se sklapa kolektivni ugovor, pregovarački odbor ima najmanje tri, a najviše devet članova. Podatke o broju članova sindikata zastupljenih na području za koje se sklapa kolektivni ugovor, Gospodarsko-socijalnom vijeću dostavit će poslodavac, udruga poslodavaca, odnosno udruga poslodavaca više razine. Rok za izvršenje te obveze poslodavaca iznosi petnaest dana od dana primitka zahtjeva Gospodarsko-socijalnog vijeća.

PREDMET KOLEKTIVNOG UGOVORA

 Kolektivni ugovor sadrži pravna pravila kojima se uređuju prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor kao što su: - sklapanje i sadržaj ugovora o radu, probni rokovi, uvjeti rada na određeno vrijeme, - trajanje i raspored radnog vremena, uvjeti preraspodjele radnog vremena, - visina plaće, postoci uvećanja plaće za prekovremeni i noćni rad te rad neradnim danima, - dodatne isplate kao što su božićnica, regres, jubilarne nagrade, dnevnice i slično, - utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora, trajanje plaćenog dopusta, način korištenja pauze, dnevnog i tjednog odmora, - zaštita na radu – poslovi s otežanim uvjetima rada, - prestanak ugovora o radu – produljivanje otkaznih rokova (ako otkazuje poslodavac) i skraćivanje otkaznih rokova (ako otkazuje radnik) u odnosu na Zakon o radu, povećanje otpremnine, - pitanja radničkih vijeća, - pitanja socijalnog osiguranja. Navedena pravna pravila imaju normativni učinak. Za normativni učinak kolektivnog ugovora nije bitno da je rezultat ugovora, niti je za njega presudna volja ugovornih strana, već taj učinak proizlazi iz samog zakona. Tako se Zakonom o radu utvrđuje da se navedena pravna pravila primjenjuju neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, u skladu s odredbama zakona, kolektivni ugovor primjenjuje, dakle na sve osobe koje su ga sklopile i osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor. Riječ je ne samo o strankama ugovora nego se njegova primjena proteže i na treće.[5] Kolektivni ugovor može sadržavati i pravila kao što su: - pravila o postupku kolektivnog pregovaranja i - pravila o sastavu i načinu postupanja tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova. Ove odredbe čine obveznopravni dio kolektivnog ugovora i imaju učinak zakona u odnosu prema ugovornim stranama, kao i svaki drugi ugovor.

 DOKUP MIROVINE KAO PREDMET KOLEKTIVNIH UGOVORA

Kolektivnim ugovorom uređuju se uvjeti rada. U kolektivnim ugovorima nalaze se i autonomne odredbe o otpremnini za redoviti otkaz ugovora o radu odnosno o otpremnini prilikom umirovljenja radnika. Uređivanje autonomnih prava u kolektivnim ugovorima predstavlja određenu višu razinu kulture pregovaračkih strana, a kasnije i potpisnika ugovora. Posebnu kulturu u radnopravnim i socijalnopravnim odnosima čine utanačenja, realizacija i zaštita onih prava koja nisu uređena heteronomnom (državnom) normom (bilo kojeg sadržaja i obveznosti).[6] Takav slučaj je s dokupom mirovine. Pravo na dokup mirovine ne postoji u državnim normama ali je zato sve češće u poticajnim mjerama za prestanak radnog odnosa mnogih trgovačkih društava (HEP, Hrvatska pošta, INA, HŽ, Fina, brodogradilišta itd.) i javnih službi (bolnice, domovi zdravlja itd.) te u kolektivnim ugovorima.

Neki od kolektivnih ugovora koji imaju odredbu o dokupu mirovine:

1. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike[7], članak 41. Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i namješteniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.

2. HRVATSKE CESTE

Kolektivni ugovor za Hrvatske ceste[8], članak 76. Radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, u trenutku umirovljenja dokupit će se dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i navršen određeni mirovinski staž. Dokup mirovine provodit će se u slučaju potrebe i interesa Društva za smanjenje broja zaposlenih radnika s uvjetima za mirovinu provođenjem dobrovoljnog prestanka radnog odnosa putem sporazumnog prestanka ugovora o radu. Dokup mirovine provodit će se posebnim odlukama Društva.

3. PLAMEN INTERNATIONAL

Kolektivni ugovor, članak 33. Kada Poslodavac ima namjeru otkazati Ugovor o radu, osim otkaza uvjetovanim ponašanjem radnika, radniku koji ispunjava uvjete za mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, prije donošenja odluke o otkazu, mora radniku ponuditi: a) otpremninu u visini šest prosječnih bruto plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, ili b) dokup mirovine sukladno pravilima Royal mirovinskog osiguranja, a koja su sastavni dio Ugovora.

4. BRODOSPLIT

Dodatak Kolektivnom ugovoru o pravima i obvezama radnika i poslodavca u skupšini društava Brodosplit, Izmjene i dopune, članak 16. Kolektivni ugovor se dopunjuje novom glavom Xa. i novim člankom 87b. koji glase:

Xa. DOKUP MIROVINE

Članak 87b. Poslodavac može o svom trošku, ako za to postoje opravdani gospodarski razlozi, osigurati radniku pravo na dokup mirovine ukoliko radnik ostvaruje uvjete za prijevremenu ili starosnu mirovinu, te ako na ovakav oblik rješavanja svog radno-pravnog i socijalnog statusa radnik izričito pristane i s Poslodavcem zaključi sporazumni prestanak ugovora o radu

5. ŽELJEZARA SPLIT

Kolektivni ugovor o pravima i obvezama radnika i poslodavca, članak 44.

Poslodavac može o svom trošku, ako za to postoje opravdani gospodarski razlozi, osigurati radniku pravo na dokup mirovine ukoliko radnik ostvaruje uvjete za prijevremenu ili starosnu mirovinu, te ako na ovakav oblik rješavanja svog radno-pravnog i socijalnog statusa radnik izričito pristane i s poslodavcem zaključi sporazumni prestanak ugovora o radu.

6. CROATIA OSIGURANJE

Kolektivni ugovor Croatia osiguranja[9], članak 82. stavak 2.

Društvo se obvezuje omogućiti radnicima ostvarenje prava na dokup mirovine, čim Društvo osnuje vlastito mirovinsko osiguravajuće društvo.

7. TVORNICA LAKIH METALA ŠIBENIK

Kolektivni ugovor, članak 36.

Radniku koji za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora ostvari uvjet za prijevremenu ili starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a dobrovoljno odlući otići u mirovinu, može se omogućiti zbrinjavanje po programu «dokup mirovine» kao vrsti otpremnine.

Dokup mirovine – doprinos kulturi umirovljenja

Dok je u nekim kolektivnim ugovorima dokup mirovine predviđen kao mogućnost, u drugim se poslodavac obvezuje da radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju[10], u trenutku umirovljenja dokupi dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž. Nekim od navedenim odredbama kolektivnih ugovora naglašeno je da je dokup mirovine moguć samo prilikom sporazumnog prestanka ugovora o radu. Time se dokup mirovine određuje kao program koji doprinosi kulturi umirovljenja. Kako? Radni odnos je dobrovoljni i osobnopravni posao, može prestati voljom, ali i bez volje radnika pa i poslodavca. Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca je krajnje nepopularna mjera u vidu njegove jednostrane odluke i posebno pogađa kategoriju radnika pred mirovinom, kojima se radni vijek zaključuje prisilnim odlaskom iz dugogodišnje radne sredine. Pri provedbi poslovno uvjetovanog otkaza, poslodavac se mora rukovoditi nizom odredbi iz Zakona o radu kao što su odredbe o duljini otkaznih rokova[11] i visini otpremnina[12], obvezi izrade programa zbrinjavanja viška radnika, savjetovanju s radničkim vijećem i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje[13], a na kraju se može susresti i s nizom problema u vidu socijalnog nezadovoljstva, sudskih sporova i slično. Nasuprot otkazu, sporazumni prestanak ugovora o radu ima mnoge prednosti. Sporazumnim prestankom ugovora o radu pripremaju se uvjeti za izlazak radnika iz svijeta rada na dostojanstven način. Radnici se ne nazivaju tehnološkim viškom, datum prestanka ugovora o radu se dogovara, a radniku se ostavlja mogućnost da donese posljednju odluku u radnom odnosu. Osim što se radniku na taj način olakšava prijelaz iz radnog vijeka u mirovinu, ako se iskoristi mogućnost da mu se dokupi mirovina, poboljšava se i njegov financijski položaj u mirovini. Sve skupa doprinosi kulturi umirovljenja. Uvjeti za mirovinu U 2006. godini uvjeti za mirovinu su sljedeći:

OSTVARENA MIROVINA

MUŠKARCI

ŽENE

GODINE ŽIVOTA

MIROVINSKI STAŽ

GODINE ŽIVOTA
MIROVINSKI STAŽ

PRIJEVREMENA

STAROSNA

59 godina

35 godina

54 godine

30 godina

STAROSNA

59 godina

40 godina

54 godine

35 godina

64 godine

16 godina

59 godina

16 godina

65 godina

15 godina

60 godina

15 godina

Kod prijevremene starosne mirovine, zbog svakog mjeseca ranijeg odlaska u mirovinu prije navršenih uvjeta za starosnu mirovinu, iznos mirovine je doživotno manji za 0,34 posto što za jednu godinu ranijeg odlaska znači 4,08 posto, a za pet godina prijevremeno umirovljenje smanjuje mirovinu za čak 20,4 posto.

Dokup mirovine – naknada za gubitak dijela mirovine zbog ranijeg umirovljenja

Dokup mirovine nadoknađuje trajni gubitak dijela mirovine zbog ranijeg umirovljenja. Dokupljena mirovina računa se na temelju istih parametara kao i mirovina određena Zakonom o mirovinskom osiguranju. Ona predstavlja razliku između mirovine koju bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž i mirovine koju je stvarno ostvario sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju. Prihvaćanjem dokupa mirovine radnik nije «kažnjen» zbog ranijeg odlaska u mirovinu umanjenjem mirovinskih primanja, nego upravo suprotno: on prima mirovinu u onom iznosu koji bi ostvario da je ostao raditi još nekoliko godina. Dokupljena mirovina nadopunjuje mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i povezana je s njom što se vidi i iz drugih zajedničkih karakteristika. Dokupljena mirovina se doživotno isplaćuje umirovljeniku. Nakon smrti umirovljenika, pravo na dokupljenu mirovinu imaju isti članovi obitelji koji imaju pravo i na obiteljsku mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i pod istim uvjetima. Dokupljena mirovina se usklađuje dva puta godišnje u istom postotku kao i mirovina određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

UMJESTO ZAKLJUČKA

Dokup mirovine može se provesti kad radnik ispunjava uvjete koje propisuje Zakon o mirovinskom osiguranju za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu. Primjenu dokupa mirovine mogu inicirati radnik, grupa radnika, radničko vijeće, sindikat ali i poslodavac. Kao što je naprijed spomenuto, u dosadašnjoj praksi, odredba o pravu na dokup mirovine ugrađivala se u poticajne mjere za prestanak radnog odnosa ili u kolektivne ugovore. Prednost bi trebalo dati stavljanju takve odredbe u kolektivne ugovore jer se time osigurava kontinuitet u ostvarivanju tog prava i daje se sigurnost generaciji radnika koja će tek imati uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu i time na dokup mirovine. Nasuprot tome, poticajne mjere za prestanak radnog odnosa najčešće se primjenjuju tijekom jedne godine pa bi radnici koji u toj godini ne ostvaruju pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju bili zakinuti za pravo na dokup mirovine koji je, u biti, vrsta doživotne otpremnine koju radnik počinje primati u trenutku umirovljenja Država je također dala svoj doprinos u ugradnji odredbe o dokupu mirovine u kolektivne ugovore i to kroz porezne propise. Naime, Zakon o porezu na dohodak propisuje da je premija osiguranja za dokup mirovine neoporeziva.[14] Dokupljena mirovina podliježe oporezivanju kao i mirovina iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, s time da se pri svakoj mjesečnoj isplati obračunava, usteže i uplaćuje propisani predujam poreza na dohodak i prirez,[15] a umirovljenik ima mogućnost povrata poreza ako je ukupni iznos mirovine koju prima iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i dokupljene mirovine manji od 3.000,00 kuna mjesečno.[16] Radnik koji temeljem kolektivnog ugovora, poticajnih mjera za prestanak radnog odnosa ili sporazuma o prestanku ugovora o radu ostvari pravo na dokup mirovine nema pravo da druga davanja od poslodavca koja važe u slučaju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca. Radnik može u slučaju ostvarivanja prava na dokup mirovine ostvariti pravo na davanja koja su predviđena aktima poslodavca za slučaj umirovljenja ili su sadržana u ponudi poslodavca za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu.

 [1] Narodne novine br. 38/95.,54/95., 65/95., 17/01., 82/01., 114/03., 142/03. i 30/04., pročišćeni tekst 137/04., 68/05. (U-I-2766/2003. i dr.)

[2] UČUR, M.: Uređivanje dokupa mirovine u kolektivnim ugovorima, u Računovodstvo i financije, 2004., br. 2, str. 76.

[3] Članak 185. (194.) Zakona o radu (Napomena: Numeracija je korištena na način da se prvo navede broj članka prema Zakonu o radu - Narodne novine br. 38/95.,54/95., 65/95., 17/01., 82/01., 114/03., 142/03. i 30/04., a u zagradi broj prema pročišćenom tekstu - Narodne novine br 137/04)

 [4] BABIĆ, V., GOTOVAC, V., MARINKOVIĆ DRAČA, D., UČUR, M.: Zakon o radu s komentarima i tumačenjima, Zagreb, Tim press, 2003., str. 315.-316.

 [5] BABIĆ, V., GOTOVAC, V., MARINKOVIĆ DRAČA, D., UČUR, M.: Zakon o radu s komentarima i tumačenjima, Zagreb, Tim press, 2003., str. 316.-317.

[6] UČUR, M.: Uređivanje dokupa mirovine u kolektivnim ugovorima, u Računovodstvo i financije, 2004., br. 2, str. 78.

[7] Narodne novine br. 92/04, 141/04 i 150/04

[8] Narodne novine br. 61/05

[9] Narodne novine br. 77/04

[10] Zakon o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 92/05.

[11] Članak 113. (120.) Zakona o radu (1) U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:
– dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,
– mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,
– mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,
– dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina,
– dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina,
– tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina
(2) Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.
(4) Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, poslodavac mu je dužan ispatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.
(5) Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
(6) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca, od roka određenog u stavku 1. ovoga članka, za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu.

[12] Članak 118. (125.) Zakona o radu (1) Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. (2) Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. (3) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

[13] Članak 119. (126.) Zakona o radu (1) Poslodavac koji u razdoblju od 90 dana namjerava zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati najmanje 20 ugovora o radu, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika. (2) Pri izradi programa iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem i nadležnom službom zapošljavanja. (3) Poslodavac je dužan radničkom vijeću i nadležnoj službi zapošljavanja pravovremeno dostaviti u pisanom obliku odgovarajuće podatke, uključujući i razloge za namjeravane otkaze, o broju i vrsti radnika koji će vjerojatno biti obuhvaćeni te o roku u kojem namjerava otkazati ugovore o radu. (4) Nadležna služba zapošljavanja o podacima iz stavka 3. ovoga članka dužna se očitovati u roku od osam dana od dana primitka podataka, a ako se u tome roku ne očituje smatra se da nema primjedbi i prijedloga. (5) Prilikom utvrđivanja programa iz stavka 1. i 2. ovoga članka, poslodavac je dužan izjasniti se o mišljenjima i prijedlozima radničkoga vijeća i nadležne službe zapošljavanja u svezi s mjerama koje treba poduzeti da bi se spriječili ili na najmanju mjeru ograničili očekivani otkazi ugovora o radu te o mjerama ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu

[14] Članak 9. stavak 1. točka 5. Zakona o porezu na dohodak, Narodne novine br. 177/04 (1) Dohotkom se ne smatraju: (…) 5. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja,(…)

[15] Članak 62. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak, Narodne novine br. 95/05 (1) Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine odnosno sam porezni obveznik prema članku 11. stavcima 8. i 9. ovoga Pravilnika, obvezan je obračunati, obustaviti i na propisani uplatni račun uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način iz članka 61. ovoga Pravilnika i stavaka 2. i 3. ovoga članka. (2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. (3) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema sjedištu poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine.

[16] Članak 36. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak, Narodne novine br. 177/04; Rezidentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 5. ovoga Zakona, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 1.600,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Rezidentima se kod ostvarene mirovine na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 1.600,00 kuna, a najviše do 3.000,00 kuna mjesečno. Članak 51. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak, Narodne novine br. 95/05 Prema članku 36. stavku 1. Zakona, osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 1.600,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Osobni odbitak za umirovljenika, osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine iz članka 9. stavka 1. točke 7. i članka 53. stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaćenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju i/ili mirovinu na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za dokup dijela mirovine, priznaje se u visini mirovine, najmanje 1.600,00 kuna, a najviše do 3.000,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Umirovljenicima se smatraju fizičke osobe iz članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika.

 
NAJNOVIJE VIJESTI
            O DOKUPU MIROVINE NA HTV-u
Dokup mirovine je doživotna otpremnina, odnosno dodatni mjesečni prihod uz mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Namijenjen je zaposlenicima s ispunjenim uvjetima za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu koji će u sporazumu s poslodavcem, unatoč ranijem umirovljenju i manjem stažu, ostvariti tzv. punu mirovinu. Dokupljena mirovina odgovara razlici između starosne ili prijevremene starosne mirovine ostvarene sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i mirovine koja bi bila ostvarena da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.