PRAVNI OKVIRI

 

Dokup mirovine

UVOD

Iako su po nazivu dokup mirovine i dokup staža slični, između ta dva instituta velika je razlika i ne smije ih se miješati.
Dokupom staža dokupljivalo se pravo odnosno uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu, a dokupom mirovine dokupljuje se iznos mirovine koji se gubi ranijim umirovljenjem. Dokup staža doprinio je vrlo nepovoljnom omjeru osiguranika i umirovljenika jer je omogućio umirovljenje mladih osiguranika. Danas na jednog umirovljenika dolazi samo 1,36 osiguranika. Zakonom o radu koji se primjenjuje od 1. siječnja 1996. ukunuta je mogućnost dokupa staža, dok se dokup mirovine kontinuirano provodi od 1990. godine.
Što je dokup mirovine? Odgovor na to pitanje daje Zakon o porezu na dohodak (NN broj 177/2004.) koji u članku 9. stavku 1. točki 5. daje njegovu preciznu definiciju.         Dokup mirovine je «… dokup dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja …».

DOKUP MIROVINE I ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Premiju osiguranja za dokup mirovine može uplatiti samo poslodavac u trenutku kada radnik odlazi u mirovinu. Uvjeti za umirovljenje propisani su Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN broj 102/98., 127/2000., 59/2001., 109/2001., 147/2002., 117/2003., 30/2004. i 177/2004.).
U 2005. godini uvjeti za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu su sljedeći:
 
OSTVARENA MIROVINA

MUŠKARCI

ŽENE

GODINE ŽIVOTA
GODINE STAŽA
GODINE ŽIVOTA
GODINE STAŽA
PRIJEVREMENA STAROSNA
58,5 godina
35 godina
53,5 godine
30 godina


STAROSNA

58,5 godina
40 godina
53,5 godine
35 godina
63,5 godine
16,5 godina
58,5 godina
16,5 godina
65 godina
15 godina
60 godina
15 godina
 
Poslodavac premiju osiguranja za dokup mirovine uplaćuje izravno osiguravatelju. Dakle, ne može radnik sam sebi dokupiti mirovinu tako da uplati premiju osiguranja osiguravatelju.
Citiranim člankom Zakona o porezu na dohodak određeno je i što se dokupljuje. Dokupljuje se dio mirovine koja je određena sukladno Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Zakon o mirovinskom osiguranju određuje da se iznos mirovine dobiva množenjem osobnih bodova (OB), mirovinskog faktora (MF) i aktualne vrijednosti mirovine (AVM) pa mirovinska formula izgleda ovako:
 
            M= OB x MF x AVM
Osobni bodovi dobiju se množenjem prosječnih vrijednosnih bodova (PVB), ukupnog mirovinskog staža (MS) i polaznog faktora (PF):
 
            OB= PVB x MS x PF
 
Vrijednosni se bodovi računaju tako da se plaća osiguranika u određenoj godini podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu. Prosječni vrijednosni bodovi dobiju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova podijeli s razdobljem za koji su računati. U 2005. godini računaju se najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi koje je osiguranik ostvario u 28 najpovoljnijih uzastopnih godina. Svake se godine to razdoblje povećava za tri godine pa će se sljedeće godine uzimati u obzir najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi ostvareni u bilo kojih uzastopnih 31 godini. To znači da će se, nakon prestanka primjenjivanja prijelaznih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, prilikom izračuna mirovine uzimati u obzir sve plaće iz cijelog radnog vijeka. Izračun prosječnih vrijednosnih bodova u sve duljem obračunskom razdoblju, u pravilu, negativno utječe na visinu tih bodova i same mirovine. Zbog toga su mirovine koje se sada ostvaruju u prosjeku manje od mirovina kod kojih su se prosječni vrijednosni bodovi računali u kraćem vremenskom razdoblju.
Polazni faktor ima vrijednost 1 za sve vrste mirovina osim za prijevremenu starosnu mirovinu. Kod te vrste mirovine polazni faktor se određuje tako da se za svaki mjesec ranijeg umirovljenja prije navršene 65. godine života (muškarci) odnosno prije navršene 60. godine života (žene) polazni faktor 1 smanjuje za 0,34 posto. Iz navedenog proizlazi da osiguranik koji ima uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, a kojem do navršenja godina života potrebnih za starosnu mirovinu nedostaje pet godina, ima umanjenja od čak 20,4 posto.
Dokupljena mirovina računa se na temelju istih parametara kao i mirovina određena Zakonom o mirovinskom osiguranju. Ona predstavlja razliku između mirovine koju bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosu dob i/ili određeni mirovinski staž i mirovine koju je stvarno ostvario sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Dokupljena mirovina nadopunjuje mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i povezana je s njom što se vidi i iz drugih zajedničkih karakteristika. Dokupljena mirovina se doživotno isplaćuje umirovljeniku. Nakon smrti umirovljenika, pravo na dokupljenu mirovinu imaju isti članovi obitelji koji imaju pravo i na obiteljsku mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i pod istim uvjetima. Dokupljena mirovina se usklađuje dva puta godišnje u istom postotku kao i mirovina određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
 
Primjer:

Prezime i ime
Godine života

Staž (god.-mj.-dana)

Vrijednosni bod

Umanjenje

Dokupljena mirovina (kn)
Mirovina iz HZMO (kn)
Ukupna mirovina (kn)
Mjesečno povećanje (%)

Mato Matić

60 g. 6 mj.
35-05-09
1,4783
36
303,66
2.177,18
2.480,84
13,95
Ivan Ivić
59 g. 1 mj.
36-03-21
1,3971
53
432,81
1.969,04
2.401,85
21,98

U gornjem primjeru prikazani su izračuni mirovina dva osiguranika koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu. U koloni «Umanjenje» prikazani su mjeseci koji nedostaju do 63,5 godina života. Zbog ranijeg odlaska u mirovinu gospodinu Matiću se starosna mirovina smanjuje za 12,24% (0,34% x 36), a gospodinu Iviću za čak 18,02% (0,34% x 53). Zadnja kolona prikazuje postotak za koji se umirovljeniku povećava ostvarena prijevremena starosna mirovina iz HZMO-a ako prima i dokupljenu mirovinu.

DOKUP MIROVINE I ZAKON O POREZU NA DOHODAK

Sukladno članku 9. stavku 1. točki 5. Zakona o porezu na dohodak (NN broj 177/2004.) premija osiguranja za dokup mirovine je neoporeziva. Postavlja se pitanje je li svaka uplata premije osiguranja za dokup mirovine neoporeziva?
Zakon o porezu na dohodak izričito je propisao da je premija osiguranja za dokup mirovine neoporeziva kada je uplaćuje poslodavac u trenutku umirovljenja radnika. To znači da poslodavac ne može iskoristiti povoljan porezni tretman uplate premije osiguranja za dokup mirovine ako radniku daje otkaz. Ako bi poslodavac želio uz otpremninu radniku dokupiti i mirovinu, premija za dokup mirovine u tom slučaju ne bi bila neoporeziva. Tada se premija osiguranja za dokup mirovine smatra primitkom od nesamostalnog rada i podliježe obvezi obračuna, obustave i uplate doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Takvo stajalište je zauzela i Porezna uprava u svom službenom glasilu «Poreznom vjesniku» broj 8 iz kolovoza 2004. godine.
U praksi je čest slučaj da se prilikom sporazuma o prestanku ugovora o radu radniku uz dokup mirovine daju i poticajna novčana sredstva odnosno otpremnina za umirovljenje koja je sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (NN broj 1/2005.) neoporeziva do iznosa od 8.000 kuna.
Dokup mirovine spominje se u još dva članka Zakona o porezu na dohodak. U članku 14. stavku 2. točki 2. propisano je da se mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavaca za dokup dijela mirovine smatraju primicima od nesamostalnog rada ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja. U članku 36. stavku 1. određen je osobni odbitak umirovljenika. Porezni obveznici koji primaju dokupljenu mirovinu smatraju se umirovljenicima. To se vidi iz visine njihovog osobnog odbitka. Naime, umirovljenicima koji primaju dokupljenu mirovinu, osobni odbitak je u visini ukupne mirovine koju čini zbroj mirovine iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i dokupljene mirovine, a najviše do 3.000,00 kuna. Iz navedenog slijedi da je i kod određivanja osobnog odbitka dokupljena mirovina vezana za mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

ZAKLJUČAK

U procesima restrukturiranja i racionalizacije poslovanja pojavljuje se problem kako smanjiti broj radnika, posebice onih koji prema Zakonu o mirovinskom osiguranju već imaju ostvarene uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.
Poslodavac može tim radnicima otkazati ugovor o radu. Međutim, u tom slučaju, poslodavac mora poštivati vrlo strog, složen i formalan postupak koji propisuje Zakon o radu (NN broj 137/2004.). Potrebno je izraditi program zbrinjavanja viška radnika, obvezan je savjetovati se s radničkim vijećem odnosno sindikatom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Treba poštivati odredbe o otkaznom roku koji se može produžiti radi korištenja godišnjeg odmora ili bolovanja. Postoji mogućnost radnih sporova, a ako taj spor poslodavac izgubi dužan je radniku isplatiti plaću s obračunatim visokim kamatama, a vežu ga i druge zakonom i drugim aktima utvrđene obveze.
Prestanak ugovora o radu sporazumom poslodavca i radnika omogućuje smanjenje broja radnika, a da to, uvažavajući njihovu životnu dob i dugi radni staž, ne bude uz prisilu, odnosno otkazom, nego na human, korektan i svima prihvatljiv način, a dokup mirovine nadoknađuje trajni gubitak dijela mirovine nastao zbog ranijeg umirovljenja.
Dokup mirovine je prepoznat kao institut koji omogućuje bolji socijalni položaj umirovljenika, doprinosi razvoju kulture umirovljenja i omogućuje poslodavcu da provede proces restrukturiranja na najprihvatljiviji način koristeći njegov povoljan porezni tretman pa je tako ugrađen u poticajne mjere za prestanak radnog odnosa mnogih trgovačkih društava (INA, HEP, HŽ, Fina, brodogradilišta, bolnice, itd.) te u kolektivne ugovore (Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike - NN broj 92/2004., 141/2004. i 150/2004., Plamen International d.o.o.).
 
NAJNOVIJE VIJESTI
            O DOKUPU MIROVINE NA HTV-u
Dokup mirovine je doživotna otpremnina, odnosno dodatni mjesečni prihod uz mirovinu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Namijenjen je zaposlenicima s ispunjenim uvjetima za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu koji će u sporazumu s poslodavcem, unatoč ranijem umirovljenju i manjem stažu, ostvariti tzv. punu mirovinu. Dokupljena mirovina odgovara razlici između starosne ili prijevremene starosne mirovine ostvarene sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i mirovine koja bi bila ostvarena da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž.